U pregovorima s EU sektor poljoprivrede bit će iznimno veliki izazov, ocijenili su u Gospodarskoj komori koja je aktivno uključena u sve faze nakon Međuvladine konferencije Sjeverne Makedonije i Europske komisije. U okviru klastera 11, koji je za poljoprivredu i ruralni razvoj, Makedonija mora poštovati veliki broj obvezujućih pravila, a što je vrlo važno, mora se uskladiti sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Iz Gospodarske komore upozoravaju da treba što brže restrukturirati poljoprivredu i maksimalno iskoristiti europski novac koji je dostupan u pretpristupnom procesu.

- Kao gospodarska komora podnijeli smo dva zahtjeva Europskoj komisiji: postupno otvaranje strukturnih fondova i povećanje IPA fondova. Posebno je važno da mi kao Komora i država brinemo o konkurentnosti našeg poljoprivrednog sektora. U području poljoprivrede imali smo niz zahtjeva Europske komisije u svrhu uspostave potrebne infrastrukture, a to se odnosi na npr. referentne laboratorije, uništavanje robe i sl., za što Europska komisija nema ustupaka. Potrebna je dodatna tehnička pomoć, "know-how" prijenos znanja - kaže Jadranka Arizankova iz HGK.

Njezin kolega Vasko Ristovski kaže da su jedan od najvećih ograničavajućih faktora naše poljoprivrede male i usitnjene parcele.

- Većina poljoprivrednih zemljišta je u rukama malih poljoprivrednih gospodarstava koja nisu u mogućnosti ostvariti dovoljan prihod za pristojan standard i razvoj poljoprivredne proizvodnje. Zato je važno izvršiti okrupnjavanje zemljišta. To je posebno važno za državno poljoprivredno zemljište. Ukoliko država to ne učini u procesu pregovora s Europskom unijom ili ako ne osigura dodatni transakcijski rok, iste će nakon isteka kupovati strane tvrtke po znatno nižim cijenama na štetu domaćih proizvođača. pregovarački proces - objasnio je Ristovski.

Istaknuo je kako situacija u poljoprivrednom sektoru postaje specifična zbog klimatskih promjena te poručio kako je potrebno brzo reagirati.

– Indija zabranjuje izvoz bijele riže, plantaže naranči u SAD-u uništavaju tornada. Isto se dogodilo s maslinama u Španjolskoj, kiše su uništile plantaže kakaovca u Africi. Gdje je tu Makedonija i kasni li već s definiranjem nove poljoprivredne strategije? – pita Ristovski.

Naznačio je da bi se nova strategija trebala odnositi na nove sorte, nove vrste obrade, veće površine koje se navodnjavaju...

- Ima još nekih stvari koje moramo obaviti kao zadatak i pripremiti sektor za ulazak u EU, kaže Ristovski.

– Ako želimo razvijati gospodarstvo i prehrambeni sektor, morat ćemo izjednačiti uvjete rada s onima u EU, uskladiti naše propise i zakone s njihovima, uskladiti carine, a prije svega u dijelu sirovina koje ne proizvodimo ili ih imamo u malim količinama. Dok EU razvija tržišnu ekonomiju, kod nas se forsira ugovorna, koja ide na teret velikih izvoznih tvrtki, kupujući socijalni mir. Makedonsko selo je u izuzetno lošem stanju i potrebno je ulagati u mlade ljude koji se žele baviti poljoprivredom - davati kredite uz lakše uvjete za razvoj OPG-a, graditi infrastrukturu i imati dodatne subvencije za ostanak u selo. Koncept pametnog sela u EU postoji već dugo - istaknuo je Ristovski.