Vrijeme je da se prestane koristiti zimsko i ljetno računanje vremena, ali Europa je prezaposlena za to

Ovog vikenda, u nedjelju ujutro, kazaljke na satu pomaknut će se s 2 sata na 3 sata, čime počinje ljetno računanje vremena za ovu godinu i trajat će do 29. listopada kada se vraćamo na zimsko računanje vremena, a iduće godine 2024. opet će se ponoviti isti ciklus, jer u svijetu, u Europi, pa tako i u Makedoniji, još uvijek nema konačne odluke o prestanku sezonskog računanja vremena, unatoč tome što ljudi to posvuda žele.

Vlada nema konačnu odluku hoće li zemlja ostati na trajnom ljetnom ili trajnom zimskom računanju vremena kada dođe trenutak za konačnu odluku o prestanku pomicanja sata. Izvršna vlast zasad na tu temu djeluje posljednjim stavom Vlade iz listopada prošle godine, kada je analizom Ministarstva financija utvrđeno da će zadržavanje ljetnog računanja vremena zimi uzrokovati povećanu potrošnju toplinske energije.

Kažu to za "Sloboden pečat" iz Vlade Zasad će rješenje ostati pomicanje sata prema Zakonu o računanju vremena, a kada bude trebalo donijeti konačnu odluku, ponovno će se analizirati hoćemo li na ljetno ili zimsko računanje vremena.

S ljetnim računanjem vremena trošit će se više energije

Prošle jeseni Vlada je razmatrala opciju da se ne pređe na zimsko računanje vremena te je čak najavljivalo da su analize išle u smjeru ostanka na ljetnom računanju vremena, no onda se odlučilo za zimsko računanje vremena koje završava ovaj vikend.

– Iz prikazanog izračuna potrebne topline i analize promjena vanjskih temperatura na satnoj razini uočeno je da će zadržavanje ljetnog računanja vremena uzrokovati povećanje potrošnje toplinske energije od 1,5 do 3,5 posto za sezonu grijanja. Analizom kretanja temperatura u jutarnjim satima i izračunima potrebne topline za grijanje, zaključeno je da se uz zimsko računanje vremena štedi električna i toplinska energija u sezoni grijanja - kažu u Vladi.

Odluka u koje vrijeme ili u kojoj vremenskoj zoni treba biti Makedonija kada će se Europa i Amerika uskladiti kako bi konačno prestalo sezonsko brojanje nije jednostavna. Makedonija je sada u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni, jedan sat kasnije od vremena po Greenwichu, a ako ostanemo na stalnom ljetnom vremenu, to bi značilo da bismo računali po istočnoeuropskoj vremenskoj zoni, u kojoj su sada Bugarska i Grčka, dva sata nakon srednjeg vremena po Greenwichu. U tom slučaju u prosincu i siječnju dan će trajati do 17.30 sati, čime će se uštedjeti energija za rasvjetu u poslovnim objektima, ali će svanuti kasnije, oko 7.30 sati, što podrazumijeva pojačanu rasvjetu u kućanstvima.

Postoje dvojbe hoće li biti potrebno reorganizirati školski dan koji će zimi morati počinjati u 8 sati kako učenici ne bi išli u školu ujutro po mraku, već će se sati morati skratiti. tako da ona djeca koja uče u drugoj smjeni mogu završiti nastavu i po dnevnom svjetlu. Tvrtke imaju drugačiju matematiku za radni dan, špediterske i izvozne tvrtke treću, itd.

Zimsko računanje vremena / Foto: MIA

Prije desetak godina gospodarstvenici su tražili da Makedonija prijeđe u vremensku zonu s Bugarskom i Grčkom, no vlasti su željele da ostanemo u skladu sa zemljama EU, od kojih je većina u srednjoeuropskom pojasu, kao i sa zapadnim Balkanom. regiji, odnosno susjedima Kosovu i Srbiji. No, stručnjaci u Srbiji sada kažu da bi zemlji bilo bolje prilagoditi vrijeme prema istočnoeuropskoj vremenskoj zoni.

A građani žele da im dan traje dulje i ne vide logiku u trajnom ostanku zimskog računanja vremena, jer će u tom slučaju u svibnju, lipnju i lipnju umjesto u 20.30 pasti mrak u 19.30, a svanuti. oko 4 sata ujutro i svi će spavati nakon nekoliko sati dnevnog svjetla ujutro, a poslijepodne će biti skraćeno, što je bitno za kvalitetu privatnog života. No radnici koji i dalje rade u tri smjene, a prva im smjena počinje u 7 ujutro, u tom će slučaju cijelu zimu morati raditi noću.

U Europi, koliko zemalja, toliko nedoumica

Preporuku o prestanku sezonskog računanja vremena jer izaziva zdravstvene posljedice i ne pridonosi značajnijim uštedama Europska unija usvojila je 2018. godine kada je za nju u anketi glasalo 4,6 milijuna Europljana, među kojima najviše Nijemaca, no konačna odluka koja zemlja bi ostala u kojoj zoni je prepušteno svakoj državi članici pojedinačno.

Do sada je cijela ideja trebala biti realizirana i najavljeno je da će zadnji pomak strelica biti 2021. ili 2022. godine, no pandemija, ekonomska i energetska kriza te rat u Ukrajini odgodili su realizaciju. Sada se procjenjuje da do konačnog usklađivanja neće doći prije 2025. godine, a zadnja rasprava o ovoj temi u Europskoj komisiji bila je 2019. godine.

I u Europi postoje velike nedoumice kako dalje, hoće li i dalje postojati jedna velika vremenska zona, srednjoeuropska, sa 16 zemalja, ili će prekogranični putnici morati pomicati satove dva puta dnevno, bilo u zima u Španjolskoj dan će trajati do 22:14.30 a u Poljskoj će pasti mrak u 18,5:5, što je s vlakovima i aerodromima itd. Pogotovo što uvjeti nisu isti u svim državama. U Finskoj u lipnju ima 14,5 sati dnevnog svjetla, a u prosincu samo 9 i pol sati, a u Grčkoj npr. dan traje 10 sati ljeti i XNUMX i pol sati zimi, pa se postavlja pitanje kako se uskladiti, ako se zna da se EU prostire u tri vremenske zone. Ako, primjerice, svi pređu na ljetno računanje vremena u Španjolskoj na atlantskoj obali, sunce neće izaći prije XNUMX ujutro, pa je prepušteno svakoj zemlji da odluči sama, prema svojim potrebama.

Bilo je prijedloga da se prestane mijenjati vrijeme, već da se Europa trajno podijeli na četiri vremenske zone. U toj bi varijanti u jednoj zoni bili Portugal, Irska i Island, pa u drugoj Španjolska, Francuska, Velika Britanija i zemlje Beneluksa itd., no EU se za sada ne bavi tom temom. Češko predsjedanje EU-om prošle je polovine godine vratilo lopticu Europskoj komisiji uz obrazloženje da nije dala sveobuhvatnu procjenu posljedica završetka sezonskog računanja vremena.

Ostanimo u ovoj vremenskoj zoni, ali trajno u ljetnom vremenu

Veći dio Makedonije nalazi se u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni, a 10 posto teritorija, područje Delčeva i Pehčeva pripada istočnoeuropskoj zoni.

O ovoj temi je najviše objasnio profesor Ivica Milevski s Instituta za geografiju UKIM-a, koji kaže da bi Makedonija trebala ostati u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni gdje joj je prirodno mjesto, ali trajno zadržati ljetno računanje vremena.

- Ako trajno prijeđemo na ljetno računanje vremena, to će biti puno bolja opcija nego da budemo na zimskom računanju vremena. Tako će zimi najranije pasti mrak oko 17.20 sati, za razliku od zimskog računanja vremena kada krajem prosinca padne mrak oko 16.20 sati, a naš bioritam nije navikao da tada bude noć. Uz ljetno računanje vremena, za najkraće dane u prosincu zora će svanuti najkasnije u 7.45 sati - kaže Milevski.

Sezonsko računanje vremena u našoj zemlji uvedeno je 1983. godine, odlukom na razini SFRJ. Prema riječima profesora Milevskog, zimsko računanje vremena bilo je više u skladu s nekadašnjim sustavom, kada se s radom počinjalo u 6 ili 7 ujutro i završavalo do 15 sati, au svakom slučaju ostajalo im je nekoliko sati dnevnog svjetla. Uz dosadašnji način života i radno vrijeme koje završava od 16 do 17 sati, građani preferiraju "ljetno" računanje vremena jer ono znači više dnevnog svjetla u poslijepodnevnim satima i mogućnost obavljanja nekih poslova i aktivnosti za koje je potrebno svjetlo, poput obiteljskih aktivnosti, popodnevna rekreacija itd.

Poštovani čitatelju,

Naš pristup web sadržajima je besplatan, jer vjerujemo u jednakost informacija, bez obzira može li netko platiti ili ne. Stoga, kako bismo nastavili s našim radom, molimo za podršku naše zajednice čitatelja financijski podupirući Free Press. Postanite član Sloboden Pechat kako biste pomogli objektima koji će nam omogućiti pružanje dugoročnih i kvalitetnih informacija i ZAJEDNO osigurajmo slobodan i neovisan glas koji će UVIJEK BITI NA STRANI NARODA.

PODRŽITE SLOBODAN TISK.
SA POČETNIM IZNOSOM OD 60 DENARA

Video dana