VIDEO INTERVJU | prof. Dr Lazarevska: Kolači i tjestenine prave se od brašna insekata, ali to mora biti na deklaraciji

Stanislava Lazarevska/Foto Sloboden pechat/ Mete Zdraev

Što je entomofagija? Je li u Makedoniji dopušteno jesti insekte? Jesu li bjelančevine koje nalazimo u kukcima korisne i kakve su koristi od njihove konzumacije, pitali smo prof. dr. Stanislava Lazarevska s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UKIM-a. Za Slobodni tisak Lazarevska kaže da insekti nisu štetni, iako ljudi imaju fobije. Objašnjava da mnogi od njih imaju ekonomski značaj, poput svilene bube koja proizvodi svilu, pčela koja proizvodi med i mnoge druge proizvode.

- Kukci su karika u prirodi bez koje se ne može. Hrana su velikom broju organizama poput ptica, guštera, zmija, te velikom broju glodavaca. Nije novost da se kukci jedu. Oduvijek su uključeni u ljudsku prehranu. Samo su kulturološke razlike dovele do toga da kukce sada možemo uključiti u svoju prehranu. Govorim o europskim ljudima. Inače, u zemljama Afrike i jugoistočne Azije, Južne Amerike ljudi već dugo jedu insekte, kaže Lazarevska.

Objašnjava da su insekti do 1997. godine u regulativi EU-a bili tretirani kao nesigurna hrana. Od 2021. već postoji uredba koja definira koji se insekti i kako mogu primijeniti.

- Četiri kukca već imaju dozvolu za upotrebu u hrani u EU. To su veliki cvrčak, domaći i pustinjski cvrčak te još jedan cvrčak. Svi kukci mogu se koristiti zamrznuti, sušeni ili u prahu, za dobivanje brašna i od njih pripremati kolače, paste, peciva. Mogu biti bez traga u obliku kukca, poput prašine, ali mogu biti i cijeli. No, mora se znati da je svugdje označeno da proizvod sadrži insekte. Mora stajati na deklaraciji, pogotovo alergeni, kaže prof.

Objašnjava da je mit da insekte možete pronaći u svemu, u pasti i začinima. Može naravno ali mora biti označeno.

- Svaki potrošač može odlučiti hoće li jesti ovakvu hranu ili ne. U Europi se intenzivno otvaraju startup tvrtke koje proizvode insekte te ih dalje prerađuju i plasiraju na tržište. Nemam informaciju da se nalaze na policama zdrave hrane, ali radi se o novoj hrani, hrani obogaćenoj bjelančevinama kukaca ili cijelim kukcima. U Hrvatskoj postoji pivo za kriket. Svatko može izabrati i probati - kaže Lazarevska.

Objašnjava da ambalaža mora biti označena. Čak i pasta za zube mora navesti da sadrži proizvode protiv insekata.

– Ova namirnica je vrlo bogata proteinima. Primjerice, u svinjskom mesu ima od 16 do 21 posto proteina, u insektima od 10 do 30 posto - kaže Lazarevska.

Na pitanje gdje je Makedonija kada je u pitanju hrana od insekata, Lazarevska kaže da je u prirodi ljudi da nešto novo teško prihvaćaju.

– Uvijek postoji strah, skepsa. Kukci su u našem zakonu još uvijek zabranjena hrana jer se tretiraju kao nesigurni. Postoji interes naših tvrtki za proizvodnju insekata. Znam da je postojala inicijativa za uzgoj ličinki vrlo korisne vrste muhe. Tvrtka je tražila da ih proizvodi kao zamjenu za riblje brašno u stočnoj hrani, no Agencija za hranu se o tome još nije očitovala, kaže profesor.

S njom smo razgovarali i o prisutnosti insekata u dodacima prehrani, je li to dopušteno ili nedopušteno, o načinu uzgoja insekata koji se koriste za prehranu, o proteinskoj prehrani, ali i o sigurnosti hrane.

Cijeli intervju pogledajte u nastavku:

Poštovani čitatelju,

Naš pristup web sadržajima je besplatan, jer vjerujemo u jednakost informacija, bez obzira može li netko platiti ili ne. Stoga, kako bismo nastavili s našim radom, molimo za podršku naše zajednice čitatelja financijski podupirući Free Press. Postanite član Sloboden Pechat kako biste pomogli objektima koji će nam omogućiti pružanje dugoročnih i kvalitetnih informacija i ZAJEDNO osigurajmo slobodan i neovisan glas koji će UVIJEK BITI NA STRANI NARODA.

PODRŽITE SLOBODAN TISK.
SA POČETNIM IZNOSOM OD 60 DENARA

Video dana