VIDEO INTERVJU | Sead Jigal, komunikolog: Pandemija je prošla, infodemija još traje

Profesor Sead Jigal - komunikator/ pringskin - Youtube

Rat riječima, lažima i dezinformacijama, kroz pojačanu informacijsku bitku za istinu između Rusije i Zapada oko Ukrajine u uvjetima neuređenog internetskog prostora kakav imamo u Makedoniji i regiji, čini države poroznim za manipulaciju. sadržaj koji dopire do građana. Zabrinjavajuća je brzina kojom se današnje dezinformacije šire digitalnim platformama i online medijima, a institucije nažalost nemaju kapaciteta nositi se s ovim problemom jer je složen i težak. Zato je potrebno više kampanja medijskog opismenjavanja, veća međuinstitucionalna suradnja u smjeru iskorjenjivanja ove pojave u društvu, ali i veća uključenost građana u razvijanje digitalnih vještina i kritičkog prosuđivanja što je istina, a što laž. To je, između ostalog, istaknuo profesor i analitičar Sead Jigal tijekom gostovanja u emisiji "Jutarnji tisak".

Prema Jigalu, situacija s dezinformacijama i propagandom u zemlji ukazuje na to da je određeni dio medija u zemlji podložan dezinformacijama. U razgovoru se osvrnuo i na manipulativne sadržaje političke prirode i videa o ratu u Ukrajini koji se objavljuju na Tik Toku.

- Makedonija nema kapacitet da se nosi s dezinformacijama. No, ako se dogodi zabrana društvene mreže Tik Tok nakon događaja u susjednoj Srbiji i najava domaćih vlasti za njezinu strožu regulaciju, pitam hoće li to riješiti uzroke problema? Naravno da ne. Jer govorimo o novoj digitalnoj generaciji koja je odrasla uz internet i mladi ljudi su vrlo vješti. Drugim riječima, ako im uklonite jedan komunikacijski kanal, u ovom slučaju Tik Tok, oni će migrirati, prebacit će se na Instagram, WhatsApp, Facebook i koristiti sadržaj objavljen na tim društvenim mrežama. Želim naglasiti da to nije rješenje. Rješenje bi možda trebalo biti malo dublje i rigoroznije te se odnositi na ukidanje aplikacije ili softvera koji može ugroziti korisnike, ali iskustvo s druge strane govori da je jako teško išta regulirati na internetu. Jedno je zatvoriti televiziju ili radio stanicu, a drugo je zabraniti društvenu mrežu na internetu na kojoj se u isto vrijeme javlja mnogo drugih istih – objašnjava Jigal.

Komunikator ističe da iako je pandemija covida-19 nažalost završila, infodemija nažalost još uvijek traje.

– Za borbu protiv dezinformacija nema brzih rješenja. Kao što smo vidjeli pandemija je gotova. WHO je na početku govorio o fenomenu infodemije. Ta borba s virusom informacijama, njihovi štetni učinci koji su se tada plasirali bili su i još uvijek su štetni i vrlo složeni. To je zato što se odvijaju preko interneta i putem personaliziranih mreža itd. Ono što je pozitivno u ovoj problematici je to što svjetska iskustva govore da se štetnost društvenih mreža zapravo može smanjiti, što je za pozdraviti – rezimira Jigal.

Profesor Jigal pojašnjava kako bi stanovništvo, ali i pojedince trebalo educirati u smjeru prepoznavanja i ranog otkrivanja ovih pomalo konspirativnih sadržaja na internetu. Stoga je, prema njegovim riječima, potrebno raditi na razvoju digitalnih vještina kod građana, posebice kod mladih.

– Gledajući iz osobnog kuta, kao roditelj, učitelj, odgajatelj itd. moramo biti osobni akteri u ovoj priči o obračunu s neistinama. Jednostavno, kao što smo se pojedinačno i grupno, ali i kolektivno borili protiv virusa, trebali bismo se boriti i protiv ovih suvremenih izazova koji utječu na zdravlje građana. Institucije bi trebale dati svoj dio u smislu svojih aktivnosti, ovdje govorim o povećanju tzv digitalna higijena, kibernetička sigurnost, provjera i filtriranje informacija. Pritom se navodi da je u borbi protiv dezinformacija vrlo važan i odgovor na njih. Dakle, ako imamo pravovremenu reakciju institucija plasiranjem stvarnih i provjerenih informacija građanima o problemu, smanjit će se mogućnost da društvo bude laka meta neistina i njihovih posljedica. No, nažalost, domaće institucije promjenjivo interveniraju i reguliraju te pojave. Ponekad su aktivniji, ali ponekad nisu. Sve ovisi o tome je li riječ o važnom političkom pitanju koje ih se tiče ili ne - zaključuje Jigal i dodaje da je to porazno za našu zemlju.

U emisiji je profesor Jigal govorio i o tome gdje je ruski dio priče s dezinformacijama u regiji, što znači tzv. "Gerasimovljeva doktrina", ratovanje na internetu, njegove posljedice, problemi s kojima se zemlja suočava u kreiranju javnog mnijenja i drugo.

- Nema sumnje da je proces digitalne transformacije, gdje su mediji pokušavali pronaći svoje korisnike kao nekakve poslovne modele, gdje su društva ocjenjivala negativne i pozitivne strane besplatnog interneta, donekle završio. Sada je vrijeme kada se uočavaju negativne posljedice interneta. Domaće institucije o tome, nažalost, šute. Nisu dovoljno aktivni i građani ne mogu shvatiti koliko to zapravo može biti opasno za društvo. Vidjeli smo tragedije iz susjedstva i odjednom smo shvatili koliko zapravo može biti štetno povećanje nasilja, agresije među mladima, pogotovo u njihovom razdoblju razvoja. Iako se sada vidi da svi pokušavamo nešto napraviti, nešto pametno improvizirati, ipak je potreban društveno usklađen sektor djelovanja kojim bi institucije morale pokazati liderstvo u suočavanju s ovim problemom, a ne pasivnost – dodaje. Jigal.

Više o razgovoru sa komunikologom Seadom Jigalom možete pogledati u videu ispod...

Poštovani čitatelju,

Naš pristup web sadržajima je besplatan, jer vjerujemo u jednakost informacija, bez obzira može li netko platiti ili ne. Stoga, kako bismo nastavili s našim radom, molimo za podršku naše zajednice čitatelja financijski podupirući Free Press. Postanite član Sloboden Pechat kako biste pomogli objektima koji će nam omogućiti pružanje dugoročnih i kvalitetnih informacija i ZAJEDNO osigurajmo slobodan i neovisan glas koji će UVIJEK BITI NA STRANI NARODA.

PODRŽITE SLOBODAN TISK.
SA POČETNIM IZNOSOM OD 60 DENARA

Video dana