Kvaliteta suvremenog življenja uvjetovana je kvalitetom okoliša, a to je uvjet da stanovništvo bude zdravo.

- Kvaliteta života i zdravlja ljudi uvjetovana je ekološkim okolišem, održivim razvojem i ponašanjem čovjeka u prirodi i društvu. To znači da u društvu moramo paziti na kvalitetu zraka, vode i tla. Zatim to podrazumijeva potpuno uključivanje standarda za osiguranje od industrijskog onečišćenja ispuštanjem otpada, nezagađivanje vode, zraka i tla. Što se tiče onečišćenja zraka, prije svega na glavni grad Skopje utječu brojni čimbenici, a to su položaj Skopskog bazena, zatim prenaseljenost grada i povećana prisutnost građana kao posljedica koncentracije institucija u Skopju. Takvo stanje zapravo dovodi do povećanja onečišćenja zraka izrazito štetnim tvarima koje izravno utječu na zdravlje ljudi. Naglasio je to prof. dr. Zoran Šapurić u današnjoj emisiji "Utrinski pečat" na Slobodnoj TV.

Promjenom zakonske regulative moguće je dugoročno utjecati na poboljšanje stanja u ekološkom okolišu u interesu građana i njihove kvalitete života.

- Prostorno planiranje, koje ne poštuje neka opća pravila i prirodne uvjete, kao i masovna gradnja objekata uz uništavanje zelenila i drveća te uz nedostatak odgovarajuće infrastrukture skup su čimbenika koji utječu na kvalitetu života i mogu mijenjati zakonskim propisom. Smatram da su u ovoj sferi potrebni normativi i da treba ograničiti određene procedure, poput izgradnje objekata ne samo u centru grada, nego iu drugim općinama. Postoje pozitivni primjeri razvoja gradova u regiji koji nam mogu biti dobar primjer, ali za to treba dosta vremena.

Gospodarski razvoj općina jedan je od važnih čimbenika koji poboljšavaju život stanovništva na lokalnoj razini, a pritom nisu prisiljeni seliti u Skoplje.

- U Skoplju stalno i povremeno živi više od 1/3 ukupnog stanovništva u zemlji, a to je zbog nedostatka lokalnog razvoja, gdje ljudi ne bi morali iseljavati. Smatram da je gospodarski razvoj na lokalnoj razini ključni faktor za poboljšanje života ljudi, a da je Makedonija uspjela održati poduzeća i stvoriti uvjete za otvaranje novih proizvodnih pogona, postigla bi pravilan raspored stanovništva. Danas se makedonsko društvo nalazi u situaciji koja zahtijeva stimulaciju u suprotnom smjeru, a to je povratak ljudi u lokalne sredine, odnosno iz Skoplja u smjeru drugih općina. Osim otvaranja određenih kapaciteta u poljoprivredi, koja ima potencijala, može se razmišljati i o disperziji nekih državnih institucija, agencija, uprava i direkcija kako bi se pokazala odlučnost države da vodi politiku razvoja svih lokalnih sredina. Naše zakonodavstvo je u najvećoj mjeri usklađeno sa zemljama EU, ali nemamo adekvatnu primjenu - kaže profesor Zoran Šapurić.

Cijeli razgovor s prof. dr. Zoran Šapurić pogledajte u videu: