Dionički kapital može se shvatiti kao dobra osnova za poduzetnički duh pojedinca koji posjeduje stručnost, znanje ili određenu vještinu za njegovo ulaganje. Kupnjom dionica, umjesto stavljanjem novca na bankovni račun, možete ostvariti dobit od kretanja vrijednosti dionice na burzi. Makedonija je u ovoj tvrtki, ali procesi nisu pretjerano dinamični.

- Ako pojedinac ima slobodan novac, umjesto da ga stavlja na bankovni račun i očekuje kamatu, trebao bi pronaći način da ga uloži u vrijednosne papire ili dionice. Danas živimo u informacijskom dobu u kojem se mogu dobiti podaci o bilo kojem izdavatelju vrijednosnih papira. Moje radno iskustvo, koje je vezano za rad na burzi u Makedoniji, pomaže mi u edukaciji studenata, jer mogu usporediti i spojiti teorijska znanja s praktičnim radom na burzi i stečenim iskustvom. Naglasio je to prof. dr. Goran Koevski s Pravnog fakulteta „Justinijan Prvi“ iz Skoplja.

Obrazovanje, zakonski okvir i posjedovanje kapitala objektivni su preduvjeti za pokretanje privatnog posla, s jedne strane, ali navike, svijest o sigurnosti i mentalitet teško se mijenjaju za pojedinca i zajednicu kada je riječ o kupnji dionica i ulaganju u burza, s druge strane.

- Naše tržište nije dinamično u usporedbi s europskim i svjetskim burzama. Ako sudim na temelju osobnog stava studenata kojima predajem o dioničarstvu, zaključak je da bi većina njih umjesto kupnje dionica izabrala štednju u banci. Nastojim razumjeti njihov izbor i ponašanje, a kako bih im približio dioničarstvo, predlažem im da pročitaju određeno godišnje izvješće, zatim bilancu i druge pozitivne primjere. Poznato je da u Makedoniji postoji 5 kompanija na ovom tržištu koje svi znamo i kako se kreće cijena njihovih dionica. Društva s ograničenom odgovornošću još uvijek se teško odlučuju na pretvorbu u dionička društva, iako na taj način znatno lakše dolaze do dokapitalizacije koja im u kriznim vremenima nedostaje. Strah od menadžerskih fotelja glavni je razlog te inertnosti. Najteže je promijeniti mentalitet ljudi, a najlakše zakon - istaknuo je prof. dr. Goran Koevski.

Makedonija mijenja uvjete u odnosu na nekoliko desetljeća prije. Konkretno, tri godine je članica NATO-a, započela je pregovore za dobivanje statusa članice EU, zatim postoji određeno kretanje na tržištu i povećanje prisutnosti stranih kompanija u zemlji. . Od poduzeća se očekuje da te procese prate u smjeru svog restrukturiranja. Međutim, situacija nije takva.

-Društva s ograničenom odgovornošću (doo) su rijetko ili samo jedno iskazivala želju da se registriraju u dioničko društvo. Drugim riječima, to znači da DOO treba dokapitalizirati tvrtku i promijeniti svoj status u AD. Dokapitalizacija emisijom dionica i pretvorbom tvrtke je filozofija, prije svega, pojedinaca koji dolaze izvana. Makedonija. Razlog zašto LLC društva ne prakticiraju ovakav pristup prikupljanju kapitala, mislim da je u povijesnom kontekstu da pripadamo njemačko-japanskom modelu korporativnog upravljanja ili prema tradiciji tzv. kontinentalnog prava koje podrazumijeva bavljenje banke prilikom ulaganja ili otvaranja vlastitog posla. U SAD-u, u usporedbi s Europom, privatno poslovanje počiva na izdavanju vrijednosnih papira, a ne na kreditima banaka - istaknuo je profesor Koevski i dodao kako ima primjera da se dosadašnje poslovanje europskih tvrtki mijenja i približava američkom.

DOO su pred velikim izazovom, a to je da ne mogu nastaviti po starom, a nisu spremna poslovati na novi način. Osnivač tvrtke nalazi se pred dilemom biti vlasnik-šef ili menadžer-direktor.

- Iskustvo u Makedoniji, ali iu drugim zemljama, pokazuje da 75 posto malih i srednjih poduzeća u obliku doo ne preživi prvu generaciju vlasništva, odnosno kada djeca moraju preuzeti posao kao naslijeđem, Društvo ne nastavlja postojati. Drugim riječima, tvrtka propada. Rješenje takvog problema vidim u obrazovanju i zapošljavanju dobrih menadžera koji bi zauzeli mjesto pobjednika poduzeća. Ako njegovi nasljednici nisu vješti u razvoju poslovanja, puno je bolje da tvrtku vode sposobni pojedinci i tako dalje opstane. Transformacijom iz DOO u AD tvrtkama se omogućuje lak pristup kapitalu kako ne bi čekale kredite od banaka, unaprijedilo se upravljanje, osigurala stabilnost te daljnji rast i razvoj. Privatni sektor treba shvatiti da dobro korporativno poslovanje ne samo da olakšava tvrtkama pristup novom kapitalu, već može biti i instrument za unapređenje poslovanja samih kompanija, istaknuo je prof. dr. Goran Koevski.

Da bi se mogao privući strani kapital i očekivati ​​da će domaći poduzetnici investirati u vlastitoj zemlji, potrebna je pravna sigurnost, odnosno da se zakon ne smije mijenjati najmanje godinu dana od donošenja.

- Zakoni se u Makedoniji mijenjaju vrlo brzo i prije isteka roka od godinu dana od donošenja. Postoje primjeri da se zakon koji stupi na snagu 6 mjeseci nakon donošenja mijenja dva puta. Poruka koju šalje država je pravna nesigurnost za sve one koji žele ulagati, a takvo ponašanje teško je objasniti potencijalnim ulagačima - istaknuo je prof. dr. Goran Koevski.

Cijeli razgovor s prof. dr. Goran Koevski pogledajte u videu: