Pune ambulante bolesne djece, visoke temperature, grlobolja. Neobično i čudno za ovo doba godine. Pitali smo pedijatricu dr. Mitku Trenchevu iz privatne zdravstvene ustanove dr. "Mitka Trencheva" za odgovor koji je razlog i zašto se javlja. Liječnica za Jutarnji Press Slobodne TV potvrđuje da je čudno što u čekaonicama ima još puno malih pacijenata, iako smo na pragu ljeta. Prema njezinim riječima, svako curenje nosa, kihanje ili kašalj nije razlog da se dijete odmah odvede liječniku. Ako postoji povišena temperatura, treba pričekati najmanje 24 sata prije no što ga odnesete obiteljskom liječniku, pogotovo ako se radi o starijem djetetu koje jede i pije tekućinu.

– U ovom razdoblju godine ima mnogo streptokoknih infekcija, gotovo da smo zaboravili covid. Mnoge infekcije dišnog trakta s kojima se susreću mali pacijenti uzrokovane su streptokokom. Od 30 do 40 posto upala grla posljedica je streptokoknih infekcija. Postoje mnoge infekcije gornjih dišnih putova i one su uzrokovane ovim bakterijama. Ali nije takva situacija samo kod nas. U kontaktu s kolegama iz drugih gradova, ali i regije, posvuda je slična situacija. Streptokokne infekcije su drastično porasle - kaže Trencheva.

Pojašnjava da je prema njihovom iskustvu riječ o postkovidnom sindromu.

- Pad imuniteta, zatvorenost, nemogućnost kontakata u periodu dok je trajao covid, ali i nakon toga. Sada smo slobodni, vratili smo se u normalu, a uz to se vraćaju i streptokoki kao posljedica pada imuniteta - kaže Trencheva.

Na pitanje ima li posljedica za djecu zaraženu nakon covida, zamjerka kaže da se svi pacijenti koji imaju bilo kakvih problema šalju na daljnje liječenje.

- Mi samo detektiramo probleme i te pacijente koji imaju problem šaljemo kolegama u sekundarnom i tercijarnom zdravstvu i oni ih tamo evidentiraju. Te probleme detektiramo, odnosno identificiramo na vrijeme i šaljemo dalje. Ako postoji visoka temperatura, prvo se mora otkriti streptokok koji je čest kod djece i uzrokuje mnoge bolesti od tzv. neinvazivne bolesti poput angine, šarlaha i faringitisa s visokom temperaturom, malaksalošću, bolovima u grlu i želucu - kaže Trencheva.

Prema njezinim riječima, simptome lako bakterija zamijeni virusom, ali kod streptokoknih infekcija dijete ne kašlje - kaže Trencheva.

Od streptokoka najčešće obolijevaju osobe od 5 do 45 godina, pa se zato naziva bolešću mlade populacije. Zaštite nema i prenosi se s bolesnog na zdravog. Djeca se najčešće zaraze u školi ili vrtiću i ne postoji cjepivo za zaštitu.

- Važno je da djeca tri dana nakon što počnu uzimati antibiotik, ako se potvrdi da imaju infekciju, mogu slobodno ići u školu jer bakterija nestaje 24 sata nakon uzimanja antibiotika - kaže Trencheva.

Prema njezinim riječima, svaki kašalj i svaka visoka temperatura ne znači hitan odlazak liječniku. Kod alergija nikad nema visoke temperature, samo kašalj i curenje nosa, a vrlo je slična prehladi. Vrućica može biti prisutna i kod virusa i kod bakterija.

- Na prvu se ne može utvrditi radi li se o virusu ili bakteriji. Nemojte odmah otići liječniku. Od nekoliko dana kašlja i curenja nosa neće biti ništa. Nakon povišene temperature treba pričekati najmanje 24 sata - kaže Trencheva.

Postoji preporuka roditeljima da snize temperaturu.

- Ako je temperatura dobra i pada, ako jede i pije, ne treba žuriti liječniku. Kod beba, ako imaju visoku temperaturu i lošeg su zdravlja, odmah posjetite liječnika. Ljeto počinje i traže se recepti za odlazak na godišnji odmor, za svaku priliku. No, roditelji trebaju znati da je 80 posto dječjih bolesti virusno i ne mogu se liječiti antibioticima - kaže Trencheva.

U razgovoru smo razgovarali i o tome da će promijeniti pedijatre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, o obiteljskoj medicini, ali i o mnogim drugim temama.

Pogledajte cijeli intervju na Slobodnoj TV: