Ovu dilemu praktički je obnovio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je u okviru posjeta Južnoj Koreji i Japanu.

Stoltenbergov posjet Dalekom istoku za mnoge je ostao enigma, tim više što tijekom rata u Ukrajini glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza odlazi u regiju koja nije u domeni NATO-a.

Odatle su se zahuktale sumnje da se nešto događa u zamrznutom sukobu zvanom Tajvan i prije svega kineska ekspanzija na Pacifiku.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg i japanski premijer Fumio Kishida obećali su jačanje veza, rekavši da su ruska invazija na Ukrajinu i rastuća vojna suradnja Rusije s Kinom stvorili najnapetiju sigurnosnu atmosferu od Drugog svjetskog rata.

Zabrinuti zbog nuklearnih prijetnji Moskve, zajedničkih vojnih vježbi Rusije i Kine u blizini Japana i razvoja nuklearnog oružja u Sjevernoj Koreji, Stoltenberg i Kishida su u zajedničkoj izjavi nakon sastanka rekli: "Svijet je na povijesnoj prekretnici u najtežoj točki i složeno sigurnosno okruženje od kraja Drugog svjetskog rata."

Stoltenberg, koji je u Japan stigao iz Južne Koreje, ocijenio je da će ruska pobjeda u Ukrajini ohrabriti Kinu u trenutku kada jača svoju vojsku, "maltretira svoje susjede i prijeti Tajvanu".

Zato rat u Ukrajini nije samo europska kriza, već i izazov svjetskom poretku, rekao je Stoltenberg, dodavši da "Peking pažljivo promatra i uči lekcije koje mogu utjecati na njegove buduće odluke". Ono što se danas dogodi u Europi, sutra se može dogoditi u istočnoj Aziji”, stoji u stavu NATO-a.

Peking i Pjongjang optužili su NATO da koristi rat u Ukrajini za širenje svog utjecaja i mentaliteta hladnog rata u azijsko-pacifičkoj regiji. Zato je posjet glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga Južnoj Koreji i Japanu protumačen u skladu s novom strategijom vojnog saveza da je "Rusija najveća izravna prijetnja", a Kina "sistemski izazov".