Danas se navršavaju 24 godine od početka NATO bombardiranja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) u kojem je, prema procjenama iz različitih izvora, u 11 tjedana poginulo oko 2.500 civila i oko 1.000 vojnika i policajaca.

U bombardiranju, koje je trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, gospodarski objekti, zdravstvene ustanove, mediji, spomenici kulture i vojni objekti.

Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. ožujka 1999. po nalogu tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Javiera Solane, a Vlada SRJ iste večeri proglasila je vanredno stanje. NATO-ova akcija uslijedila je nakon neuspješnih pregovora o rješavanju kosovske krize u Rambouilletu i Parizu u veljači i ožujku 1999.

Bombardiranje Jugoslavije završilo je 10. lipnja donošenjem Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Dan ranije, predstavnici Vojske Jugoslavije (JA) i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum kojim je precizirano povlačenje snaga Vojske Jugoslavije sa Kosova i ulazak međunarodnih vojnih trupa u pokrajinu, što se već dogodilo 12. XNUMX. lipnja.

Dvadeset i četiri godine kasnije, spor oko Kosova još uvijek traje. Priština i Beograd i dalje pregovaraju o normalizaciji odnosa, ali uz čvrsto povučene crvene linije. Za Beograd je Kosovo i dalje njegova južna pokrajina, za Prištinu i dio međunarodne zajednice Kosovo je nezavisna država, priznata od velikog dijela međunarodne zajednice.

Upravo je taj napad korišten kao jedan od argumenata Moskve, čiji se predsjednik Vladimir Putin, pravdajući pokretanje ruske vojne invazije na Ukrajinu, pozvao na primjer vojne kampanje NATO-a protiv tadašnje SRJ.