Subvencije su "potopile" adresu, ne očekujte jeftinu hranu od skupih uvoznih sirovina

epa08315425 Izlog s namirnicama na poznatoj tržnici hrane, Viktualienmarkt, u Münchenu, Bavarska, Njemačka, 23. ožujka 2020. Njemačka vlada i lokalne vlasti pooštravaju mjere za zaustavljanje širenja koronavirusa. Njemačka je sada prešla 20,000 slučajeva korone. EPA-EFE/LUKAS BARTH-TUTTAS

Poljoprivreda je niskoprofitabilna, nema interesa za proizvodnju hrane, kažu u SSK. Vratimo li se strukturnim razlozima, treba se zapitati zašto se oslanjamo na uvoz hrane kada imamo komparativnu prednost da ovdje proizvodimo hranu, primijetili su nedavno stručnjaci Svjetske banke.

Hitno treba mijenjati strategiju potpore poljoprivredi, jer svi pokazatelji govore u smjeru da su milijunske potpore koje daje država "potkopale" adresu. Goran Georgievski, predsjednik Poljoprivredne komore SSK, za "Sloboden pečat" otkriva da je iznenađen podatkom da se čak 80 posto sirovina za proizvodnju hrane uvozi, a samo 20 posto je domaće. Stoga, kaže Georgievski, ne treba očekivati ​​jeftinu hranu uz skupe uvozne sirovine. Prema njegovim riječima, uporno se zaobilazi činjenica da su nam polja propala jer je poljoprivreda niskoproduktivna, pa se mora naći način da potpore prestanu kod proizvođača.

- Kako očekivati ​​povećan interes onih koji se bave poljoprivredom ako ona ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje. Sve se uvozi, a to znači povećanje carina i uvoznih poreza. U proteklih desetak godina država je demotivirala poljoprivrednike, zato imamo šokantne brojke uvoza hrane i visokih cijena povrća i voća. Ispada da je novac bačen u vjetar, a Makedonija je svojevremeno hranila regiju - kaže Georgievski.

Prije nekoliko dana stručnjaci Svjetske banke istaknuli su, između ostalog, podatak da Makedonija treba proizvoditi više hrane nego što se uvozi. Sanja Madžarevic-Schuyster, viša ekonomistica Svjetske banke, primijetila je da je možda sada vrijeme, s padom cijena nafte i hrane, da se potraže više strukturnih mjera za poboljšanje poljoprivredne produktivnosti gdje imamo komparativnu prednost u pogledu dostupnosti zemljišta, dosta ljudi bavi poljoprivredom.

– Ovdje se događa da se jako oslanjate na poljoprivredu kao izvor rasta i zapošljavanja, a opet ste dosta veliki uvoznik, pogotovo povrća, iako ste prethodno bili izvoznik. Ako se vratimo na strukturne razloge, moramo se zapitati zašto se oslanjamo na uvoz hrane kada imamo komparativnu prednost da se hrana ovdje proizvodi? Dakle, potrebno je vidjeti što se može učiniti da poljoprivreda bude što veći doprinositelj, produktivniji izvoznik, a samim time i cijene, umjesto da uvozi hranu - rekla je Madžarević-Shuyster.

SSK: Luksuzni proizvodi također bi trebali imati višu maržu

Proizvode s PDV-om od 5 i 10 posto, kao i domaće pivo, vino i rakije, predlaže Unija gospodarskih komora, uvidom u popis od više od 2.600 proizvoda, koji bi trebali imati maržu do 10 posto Georgievski.

- Poslali smo dopis Ministarstvu gospodarstva. Osim toga, smatramo da luksuzni proizvodi mogu imati veću maržu, kao što je slučaj u europskim zemljama u kojima su zakoni o nepoštenoj praksi još stroži - dodaje Georgievski.

Gospodarska komora Makedonije od početka je navela da samo proizvodi s 5 posto PDV-a trebaju biti s ograničenom maržom. Njihovi kolege iz Komore Sjeverozapadne Makedonije dodatno napominju kako ubuduće ne bi trebalo zamrzavati cijene, kao princip koji je suprotan slobodnom tržištu ponude i potražnje.

Od ukupno 2.636 proizvoda koji su na popisu, više od 1.000 podliježe PDV-u do 10 posto. Ministarstvo gospodarstva prije nekog vremena poslalo je popis na uvid komorama i dalo im dva tjedna da ga pregledaju, nakon čega je trebao stupiti na snagu. No ni nakon mjesec dana Pravilnik još nije donesen. Istodobno bi trebao stupiti na snagu Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, od kojeg se očekuje da će stati na kraj problemima s cijenama koji traju već dulje vrijeme.

Poštovani čitatelju,

Naš pristup web sadržajima je besplatan, jer vjerujemo u jednakost informacija, bez obzira može li netko platiti ili ne. Stoga, kako bismo nastavili s našim radom, molimo za podršku naše zajednice čitatelja financijski podupirući Free Press. Postanite član Sloboden Pechat kako biste pomogli objektima koji će nam omogućiti pružanje dugoročnih i kvalitetnih informacija i ZAJEDNO osigurajmo slobodan i neovisan glas koji će UVIJEK BITI NA STRANI NARODA.

PODRŽITE SLOBODAN TISK.
SA POČETNIM IZNOSOM OD 60 DENARA

Video dana