Vlada je utvrdila tekst Nacrt zakona o solidarnom porezu. Ovaj bi porez trebao djelovati kao redistributivna mjera kojom će tvrtke koje su zbog nepredviđenih okolnosti ostvarile višak dobiti proporcionalno pridonijeti ublažavanju energetske krize na unutarnjem tržištu.

Taj bi se solidarni porez trebao obračunavati retroaktivno, odnosno prema postignutim parametrima u 2022. godini. Ustavni stručnjaci za "Sloboden pečat" kažu da se lako može naći pred ustavnim sucima, jer retroaktivnost može značiti pravnu nesigurnost za gospodarstvenike. Ministar financija Fatmir Besimi strac smatra da je solidarni porez u skladu s Ustavom, jer je društvena odgovornost jedna od ustavnih odredbi. Istaknuo je kako je riječ o jednokratnom rješenju te ga preporučuje i EU.

"Free Press" je došao do prijedloga zakona. Navodi se da je obveznik poreza na dobit obveznik poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit koji je u 2022. godini ostvario ukupan prihod veći od 615.000.000 denara. (10 milijuna eura). Izuzetak su društva koja su započela s radom u 2022. godini, osim ako je početak obavljanja djelatnosti rezultat izvršene statusne promjene ili ako je društvo prestalo obavljati djelatnost bez izvršenja statusne promjene.

Stopa solidarnog poreza iznosi 30 posto. Usporedno razdoblje je 2017., 2018., 2019. i 2021. godina, a nije uzet u obzir financijski rezultat 2020. godine, kao izrazito krizne godine. Zakon predviđa dvije mogućnosti. U prvom se oporezuje ekstra dobit, a to je sve što se ostvari kao dobit veća od 20 posto u 2022. u odnosu na prosjek 2017., 2018., 2019. i 2021. U drugom slučaju, ako se prosječna dobit za 2021. i 2022. niža od one iz 2022., tada se usporedba vrši s prosjekom tri godine: 2017., 2018. i 2019. godine.

Porezna obveza za solidarni porez nastaje podnošenjem porezne bilance za oporezivanje porezom na dobit Upravi javnih prihoda. Porezna uprava, s druge strane, kontrolira način obračuna i plaćanja solidarnog poreza.

Tvrtke koje ne predaju obračune za solidarni porez, ovisno o veličini, bit će kažnjene od 3.000 do 10.000 eura, a kazna za odgovornu osobu je od 200 do 500 eura. Ista kazna predviđena je i ako se porez ne plati na vrijeme ili ako postoje pogrešni podaci.

Solidarni porez obveznik je dužan platiti najkasnije do 1. travnja 2023. godine.

Inače, dok je nastajao prijedlog, bilo je predviđeno da se podzakonski akti donesu najkasnije do 1. veljače 2023. godine, no zakon još nije donesen pa je nejasno kako će se krenuti s njegovom primjenom vrijeme.

Iz Vlade su istaknuli da je više zemalja u svijetu uvelo ili najavilo da će uvesti tzv ekstra porez na dobit – Hrvatska, Bugarska, Grčka, Mađarska, Velika Britanija, Italija, Španjolska, Njemačka. Uvođenje ovog poreza ima solidarnu funkciju i osigurat će financijska sredstva koja će se u potpunosti koristiti za financiranje Programa mjera za suočavanje s krizom.

Prošle godine Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres gospte je pozvao vlade da razmotre "solidarno oporezivanje" pojedinaca koji su se obogatili tijekom pandemije koronavirusa.

– Moramo osigurati da novac ide tamo gdje je najpotrebniji. Najnovija izvješća signaliziraju da je bogatstvo najbogatijih ljudi na svijetu skočilo za 5.000 trilijuna dolara tijekom prošle godine, rekao je Guterres na sastanku UN-a o financiranju razvoja koji je održan u travnju 2022.