Znanstvenici, umjesto farmera "gajit će" goveda i svinje, Makedonci preferiraju prirodne odreske

Meso na pijaci / "Slobodni tisak" - Dragan Mitreski

U zemlji do sada nije provedeno istraživanje hoće li makedonski potrošači kupovati laboratorijski proizvedeno meso, no neslužbeno je tržište previše tradicionalno da bi prihvatilo takve proizvode.

Suočeni sa sve većom potražnjom za mesom, svjetski proizvođači sve više eksperimentiraju u laboratorijima, umjesto na farmama. Nakon prvih uspješnih rezultata s piletinom i svinjetinom, brazilski proizvođač mesa JBS objavio je da je njegova podružnica Bio Tech Foods započela izgradnju svoje prve tvornice u Španjolskoj za proizvodnju laboratorijski uzgojenog mesa u komercijalnim razmjerima. Proizvodni bi pogoni trebali biti dovršeni do sredine 2024. godine, izvijestio je Reuters. Prema JBS-u, tvornica, koja će biti najveći svjetski laboratorij za proizvodnju goveđeg mesa, imat će godišnji proizvodni kapacitet od više od 1.000 metričkih tona uzgojene goveđeg mesa. U srednjem roku, tvrtka vjeruje da može povećati proizvodnju na 4.000 metričkih tona godišnje.

U Makedoniji se meso još uvijek proizvodi prirodnim putem na farmama, a na isti način proizvodi se i ono iz uvoza, poput govedine i piletine. U zemlji do sada nije provedeno istraživanje hoće li makedonski potrošači kupovati laboratorijski proizvedeno meso, no neslužbeno je tržište previše tradicionalno da bi prihvatilo takve proizvode. Prema podacima Gospodarske komore Makedonije, oko 90 posto domaćih potreba za sirovom svinjetinom pokriva se domaćom proizvodnjom, ali makedonska mesna industrija za svoje potrebe u potpunosti uvozi smrznutu svinjetinu. Glavna tržišta s kojih se svinjetina uvozi su EU (62 posto), Brazil (11 posto) i Poljska (4 posto). Uvozni svinjski proizvodi (šunka, kobasice i slanina) relativno su jeftiniji unatoč troškovima uvozne carine. Što se goveđeg mesa tiče, godišnje nam se uveze oko 40 tisuća tona i oko 50 tisuća tona pilećeg mesa.

Brazilska tvrtka JBS rekla je da Bio Tech Foods planira postupno povećati svoje proizvodne kapacitete kako bi zadovoljila sve veću potražnju potrošača i vidi Australiju, Brazil, Europsku uniju, Japan, Singapur i Sjedinjene Države kao ključna tržišta. Njihovo kultivirano meso proizvodi se iz uzorka stanica prikupljenih od stoke i uzgojenih u tkivo slično onom proizvedenom u tijelu životinje. Brazilski proizvođač piletine i svinjetine BRF također se upustio u sektor uzgojenog mesa ulaganjem od 2,5 milijuna dolara u izraelski start-up Alef Farms 2021.

Prethodno je najveća europska grupacija za proizvodnju smrznute hrane, britanska korporacija "Nomad Foods", najavila da će u suradnji s američkom tvrtkom "Blue Nalu" razviti proizvodnju plodova mora koji će se uzgajati iz stanica u laboratorijima. Njihov cilj je komercijalizacija laboratorijski uzgojene morske hrane kako bi se zadovoljila sve veća potražnja, ali i brojni zahtjevi za očuvanje dugoročne održivosti prirodnih staništa, javlja Reuters, a prenosi Tanjug. Inače, Europa je najveći uvoznik plodova mora na svijetu, navodi se u izvješću Europske unije o "plavoj ekonomiji". Tako se nakon mesa proizvodnja ostale hrane iz tradicionalnih tvornica seli u laboratorije, a sve više tvrtki planira se okušati u tom sektoru. Guardian je nedavno objavio mišljenje Good Food Institute (GFI) da još uvijek postoje inženjerski izazovi koje treba riješiti kako bi se smanjili troškovi proizvodnje.

Umjetno meso je jeftinije od prirodnog?

Podaci izraelske tvrtke Future Meat pokazuju da su se troškovi proizvodnje umjetnih pilećih prsa u posljednja četiri mjeseca gotovo prepolovili – sa 7,50 dolara na 4 dolara – te da se očekuje pad cijene na 2 dolara u roku od godinu i pol dana. Prema izvješću ovog instituta, u 2020. godini u tvrtke za uzgoj mesa uloženo je više od 300 milijuna eura. Očekuju da će investicije rasti tek kada ovo meso stigne na police trgovina. Britanski list navodi da neke studije pokazuju da je 80 posto ljudi u Velikoj Britaniji i SAD-u spremno konzumirati meso proizvedeno u laboratorijima, a posebno mlađa populacija.

Poštovani čitatelju,

Naš pristup web sadržajima je besplatan, jer vjerujemo u jednakost informacija, bez obzira može li netko platiti ili ne. Stoga, kako bismo nastavili s našim radom, molimo za podršku naše zajednice čitatelja financijski podupirući Free Press. Postanite član Sloboden Pechat kako biste pomogli objektima koji će nam omogućiti pružanje dugoročnih i kvalitetnih informacija i ZAJEDNO osigurajmo slobodan i neovisan glas koji će UVIJEK BITI NA STRANI NARODA.

PODRŽITE SLOBODAN TISK.
SA POČETNIM IZNOSOM OD 60 DENARA

Video dana