Je li moguć novi sukob na Balkanu?

Zastava EU / Fotografija: EPA-EFE / STEPHANIE LECOCQ

Dok se ratovi u Izraelu i Ukrajini nastavljaju, neki političari i analitičari navode strah od novog sukoba na Balkanu.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyi rekao je 15. studenog da bi Rusija mogla stvoriti nove krize na Balkanu i u Moldaviji kako bi skrenula pozornost svijeta s rata u Ukrajini. U razgovoru s novinarima afričkih medija tada je rekao da treba obratiti pažnju na Balkan.

“Vjerujte mi, imamo informacije da Rusija ima dugoročni plan. Bliski istok, zatim Balkan, ako zemlje svijeta ništa ne poduzmu, tamo će biti još jedna eksplozija”, rekao je Zelenski, a prenosi ukrajinski Interfax.

 

Ova je izjava izazvala reakcije među predstavnicima EU, SAD-a i NATO-a.

O tome je na konferenciji za novinare u Skoplju na kraju turneje upitan šef NATO-a Jens Stollenberg koji je ovaj tjedan posjetio zemlje zapadnog Balkana.

“Moramo shvatiti da je ova regija od velike važnosti za NATO i u ovom trenutku ne vidimo nikakvu prijetnju Savezu u ovoj regiji. Vidimo povećane napetosti, posebno na Kosovu. Vidimo i rastuće napetosti u Bosni i Hercegovini, ali ne vidimo nikakvu izravnu vojnu prijetnju bilo kojoj zemlji. Dakle, da, zabrinuti smo zbog razvoja događaja koji idu u pogrešnom smjeru u nekim zemljama u regiji, ali također je važno za snagu i važnost NATO-a uzima se u obzir", rekao je Stoltenberg.

Službeni predstavnici Europske unije dijelili su zabrinutost Zelenskog. Kako je povodom obraćanja predsjednika Ukrajine izjavio glasnogovornik EU Peter Stano, EU ima informacije i već neko vrijeme prati aktivnosti Rusije te je naveo da s partnerima sa Zapadnog Balkana radi na tome kako se s tim nositi.

Glasnogovornik State Departmenta rekao je za Glas Amerike da ruska agresija na Ukrajinu samo naglašava hitnost i važnost rada Sjedinjenih Država da pomognu zemljama zapadnog Balkana da ostvare svoje težnje za europskom integracijom i članstvom u euroatlantskim institucijama.

Naveo je da će SAD nastaviti raditi sa zemljama zapadnog Balkana i europskim partnerima na jačanju vladavine prava, izbornih i antikorupcijskih reformi koje će smanjiti mogućnost ruskog zloćudnog utjecaja i postići dugoročni mir, stabilnost i prosperitet u regiji. Kao jedna od mjera navedene su sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele pojedincima iz regije, kako bi se spriječio ruski zlonamjerni utjecaj i korupcija.

Tri dana prije početka izraelskog rata protiv Hamasa, čime je prestala priča o otvaranju novog fronta na Balkanu, obavještajna platforma Stratfor objavila je analizu s pitanjem: "Hoće li Srbija i Kosovo ući u novi rat?". U tekstu se analizira situacija nakon incidenta u Banjskoj, najave i upozorenja Bijele kuće da srpska vojska treba zaustaviti gomilanje srpskih trupa na granici s Kosovom, kao i zastoj u pregovorima Beograda i Prištine.

I dok se u tekstu navodi da je invazija na Srbiju malo vjerojatna te da zahvaljujući prisutnosti snaga NATO-a i EU na Kosovu zasad nije moguć povratak oružanog sukoba, ipak se dodaje da na sjeveru postoje napetosti, što će otežati normalizaciju. , "osobito ako se pokaže da napad na Banjsku nije bio izolirani incident, već dio šireg plana da se destabilizira bilo Srbija bilo lokalni Srbi koji djeluju neovisno o Beogradu".

Isti tjedan medijska kuća Gzero, koja u sklopu geopolitičke konzultantske tvrtke Eurasia Group izvještava o globalnim trendovima, objavila je članak u kojem se pita: “Hoće li Srbija zaista učiniti nešto ekstremno na Kosovu?”. U odgovoru na to pitanje navodi se da i Srbija i Kosovo svoju budućnost vide u EU te da "srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zna da bi invazija na Kosovo bila samoubilački pothvat za svaku nadu u članstvo u EU". Osnivač i predsjednik Eurasia Group, američki politolog Ian Bremer rekao je tih dana za CNBC da "Od nula ratova u Europi uskoro možemo svjedočiti dvama ratovima". Strahinja Matejić, koji radi u Bremerovom uredu, ističe da su ovi komentari uslijedili nakon napada na kosovsku policiju u Banjskoj, ali i nekoliko dana prije početka rata u Izraelu.

– Ianov komentar i naša analiza prvenstveno se temelje na fokusu Ruske Federacije na njihov rat u Ukrajini. To što bi eventualni drugi sukobi bili dobri za predsjednika Vladimira Putina i za samu Rusiju ne znači da su šanse za tako nešto, pogotovo na Balkanu, velike. One su doista povećane, s obzirom na geopolitička događanja u posljednjih godinu i pol, prije svega u srpsko-albanskim odnosima, prije svega na Kosovu i Metohiji, ali to još uvijek ne znači da je to "glavni slučaj" za neki događaj, vojni događaj na Balkanu. “Prije svega bih smirio ta očekivanja, a pogotovo su ovi Ianovi komentari bili u svjetlu događaja u Banjskoj, a nikako prije događaja od prije šest tjedana s napadom Hamasa na Izrael”, rekao je Matejić za Glas. Amerika.

No, točno mjesec dana nakon početka rata u Izraelu, ali i prije upozorenja Zelenskog, 7. studenoga, američki časopis “Foreign Affairs” objavljuje analizu uloge Rusije na Balkanu pod naslovom “Drugi ruski front u Europi” i što je Zapad trebao učiniti da spriječi Putina da započne rat na Balkanu. U tekstu se navodi da "Rusija rado potpiruje povijesni sukob između Kosova i Srbije, te da napetosti između Kosova i Srbije testiraju otpornost NATO-a u regiji, te da potpora Srbije daje Rusiji uporište na Balkanu".

Preporuča se jačanje prisutnosti NATO-a u regiji i uspostavljanje vjerodostojnih "crvenih linija" koje Srbija ne može prijeći bez izazivanja vojnog sukoba sa snagama NATO-a. Također se preporučuje da se Beogradu uvedu sankcije ako se čelnici Srbije ne distanciraju od Moskve i deeskaliraju napetosti.

- Ne bih Rusiju okarakterizirao kao izravno ohrabrivanje vlada, srpskih ili bilo kojih drugih na zapadnom Balkanu, da otvore novi sukob. Bi li to, iskreno, koristilo vlastima u Moskvi? Naravno da da, ali to ne znači da Rusija trenutno ima kapacitet za tako nešto. Nekoliko zemalja, kao što su možda Rusija, Kina, Sjedinjene Države, mogu brinuti o dva ogromna sukoba globalnih razmjera, s globalnim implikacijama poput Rusije protiv Ukrajine i Izraela protiv Hamasa, a kamoli o nekom većem. Rusija u ovom trenutku nema ni kapaciteta ni želje, spustio bih taj ratni bubanj koji možda spominju pojedini autori gornjih tekstova”, kaže Matejić.

Za sugovornika Glasa Amerike, jedna od mogućnosti je da Bruxelles, kao što je dopustio Ukrajini, učini ustupke i za zapadni Balkan jer je EU spremna integrirati regiju i stabilizirati je pod svojom vlasti.

Tekst preuzet sa Glasa Amerike

Poštovani čitatelju,

Naš pristup web sadržajima je besplatan, jer vjerujemo u jednakost informacija, bez obzira može li netko platiti ili ne. Stoga, kako bismo nastavili s našim radom, molimo za podršku naše zajednice čitatelja financijski podupirući Free Press. Postanite član Sloboden Pechat kako biste pomogli objektima koji će nam omogućiti pružanje dugoročnih i kvalitetnih informacija i ZAJEDNO osigurajmo slobodan i neovisan glas koji će UVIJEK BITI NA STRANI NARODA.

PODRŽITE SLOBODAN TISK.
SA POČETNIM IZNOSOM OD 60 DENARA

Video dana