Može li si Ukrajina priuštiti ratne predsjedničke izbore?

Volodymyr Zelensky na ukrajinskim izborima 2019. / Foto EPA-EFE/STEPAN FRANKO

Ukrajina je već mjesecima upletena u žestoku raspravu o tome treba li zemlja održati predsjedničke izbore u ožujku sljedeće godine, kao što je prvotno planirano.

Svi izbori – uključujući predsjedničke – zabranjeni su prema trenutnom vojnom stanju u zemlji, uvedenom nakon što je Rusija pokrenula svoju invaziju punog opsega u veljači 2022.

Mnogi u Ukrajini negoduju zbog te ideje, strahujući da bi glasovanje moglo odvratiti naciju od njezine borbe za opstanak. Napetosti su se smanjile nakon što je predsjednik Volodymyr Zelensky u studenom rekao da "nije pravo vrijeme" za izbore. Ali čini se da je problem daleko od rješenja i potaknuo je politički sukob kakav nije viđen u zemlji od početka ruske invazije punog opsega. Jedan od najvećih pokretača spora nije u Ukrajini, već u Sjedinjenim Državama, piše on BBC.

Raspravu o ukrajinskim izborima dijelom guraju američki političari uoči izbora u zemlji 2024., posebice mala skupina unutar Republikanske stranke, kaže Olha Aivazovska, predsjednica mreže za praćenje izbora Opora. Ona tvrdi da neki republikanci koriste to pitanje kako bi opravdali svoj zahtjev da blokiraju vojnu pomoć Ukrajini.

A ti glasovi postaju sve glasniji. Kako izolacionistička stajališta Donalda Trumpa dobivaju sve veći utjecaj u Republikanskoj stranci, pitanje potpore Ukrajini zaglavljeno je u američkoj unutarnjoj politici i stranačkim podjelama.

Iako mnogi republikanci podržavaju Ukrajinu, "to ne znači da krajnje desno krilo ove stranke neće koristiti ovu temu protiv Ukrajine sljedeće godine tijekom predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama", kaže Aivazovska.

Oni to već rade. Ranije ovog mjeseca, Vivek Ramaswamy, jedan od republikanskih kandidata za predsjedničku nominaciju, ustvrdio je da Ukrajina "nije uzor demokracije" i da "neće biti izbora ove godine osim ako Sjedinjene Države ne preplave s više novca".

Vivek Ramaswamy / Fotografija EPA-EFE/CRISTOBAL HERRERA-ULASHKEVICH

Američki republikanski senator Lindsey Graham imao je na umu ove glasove kada je tijekom posjeta Kijevu u kolovozu rekao da Ukrajina mora održati predsjedničke izbore 2024. godine.

A predsjednik Zelenski shvaća da mora odgovoriti na ovu sve veću retoriku koja dolazi iz SAD-a: ta je zemlja glavni saveznik Ukrajine, a njezina vojna pomoć ključna je za borbu protiv ruske invazije.

"Postoji nekoliko stvari koje mogu podijeliti američku podršku [Ukrajini]", rekao je Zelenski u intervjuu za ukrajinsku televiziju prošlog kolovoza. “Jedan od njih su izbori, jer koliko ja znam ima glasova [protiv daljnje podrške] u Republikanskoj stranci.

Sve donedavno Zelenski nije u potpunosti odbacivao izbore. Naveo je sve izazove – poput sigurnosti, zakonodavstva i financiranja – te dodao da je "spreman" i da će se kandidirati za drugi mandat ako izbori budu održani u ratnim uvjetima. U nedavnom intervjuu za ukrajinsku televiziju, Zelenski je izjavio da bi "želio [održati izbore] u roku od godinu dana".

Ranije ovog mjeseca ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da Zelenski "vaga prednosti i mane" održavanja izbora tijekom rata.

Kuleba i Zelenski / Foto EPA-EFE/JUSTIN LANE

Čak i ako se izvanredno stanje promijeni kako bi se omogućili izbori, postoje mnoge prepreke za održavanje glasovanja. Sigurnost je glavna stvar. Raseljeno stanovništvo je druga prepreka.

"Nemoguće je održati izbore tijekom rata kada su milijuni naših građana u inozemstvu ili interno raseljeni", kaže Olena Shulyak, zastupnica i čelnica vladajuće stranke Sluga naroda.

Ostali izazovi uključuju oštećenje škola – koje se obično koriste kao biračka mjesta, zastarjeli birački popis, ograničena prava izvanrednim stanjem i nedostatak financiranja. Stručnjaci se slažu da u sadašnjim okolnostima održavanje slobodnih i poštenih izbora uz natjecateljski politički proces jednostavno nije moguće.

Stoga ne čudi da je ideja o održavanju predsjedničkih izbora duboko nepopularna u Ukrajini. Istraživanje koje je u studenome proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju pokazalo je da više od 80 posto ispitanika želi da se izbori održe tek nakon završetka rata.

Saborski zastupnici i oporbe i vladajućih u više navrata tvrde da nije u redu da se izbori održavaju sljedeće godine. Ali dvosmislene izjave predsjednika Zelenskog o mogućnosti održavanja izbora izazvale su domaću reakciju.

Oporbeni zastupnici i mediji počeli su izvještavati da se vlasti pripremaju za održavanje predsjedničkih izbora 2024. godine. Neki su političari čak najavili da se planiraju kandidirati za predsjednika.

Pojačala su se nagađanja da će popularnost predsjednika Zelenskog pasti zbog zastoja na prvoj crti bojišnice te da on stoga želi održati izbore 2024. kako je planirano dok su njegovi rezultati u anketama još uvijek visoki.

U pokušaju da poništi te glasine, predsjednik je početkom studenog održao televizijsko obraćanje i rekao da "nije pravo vrijeme za izbore".

"Moramo odlučiti da je sada vrijeme obrane, vrijeme bitke, od koje ovisi sudbina zemlje i naroda", rekao je.

Alina Zagorujko, saborska zastupnica i šefica parlamentarnog pododbora za izbore i referendume, tvrdi da će Volodimir Zelenski ostati legitimni predsjednik i nakon što mu istekne mandat sljedećeg proljeća. Članak 108. ukrajinskog ustava kaže da sadašnji šef države obavlja svoje dužnosti dok novoizabrani predsjednik ne preuzme dužnost.

Volodymyr Zelensky / Fotografija EPA-EFE / YVES HERMAN / BAZEN

Ali ako se rat još dugo oduži, onda bi u jednom trenutku "to mogao biti problem i možda bismo morali istražiti mogućnosti održavanja izbora čak i u takvim uvjetima", rekao je Zagorujko.

Ipak, većina političara i stručnjaka slaže se da se već sada treba početi pripremati za poslijeratne izbore.

Mnoga sela i gradovi poput Bakhmuta ili Zaporožja su u ruševinama. Većina njihove populacije je mrtva ili raštrkana diljem zemlje i izvan nje. Izborna infrastruktura je uništena. Održavanje izbora na tim područjima bit će iznimno zahtjevno iu mirnodopskim uvjetima.

Drugi problem su birači. Od osam milijuna ukrajinskih izbjeglica, mnogi se vjerojatno neće brzo vratiti kući čak i nakon što rat završi. Stoga se vlasti moraju dogovoriti sa stranim vladama o širenju biračkih mjesta u inozemstvu, kaže Olena Shulyak.

No zastupnici ne žele raspravljati o tim temama jer se takvi događaji smatraju pripremom za ratne izbore. Građani odmah optužuju te političare za izdaju. Kako je napredovanje na prvoj liniji zapravo zastalo, strah od gubitka nacionalnog jedinstva postajao je sve jači.

Čini se da se većina ukrajinskih stranaka i političkih skupina slaže da si ne mogu priuštiti povratak u mirnodopske političke prepirke dok se i dalje bore protiv Rusije. Ali što se rat duže bude odugovlačio, to će biti teže održati ovaj konsenzus, dijelom i zbog unutarnje politike zapadnih partnera Ukrajine.

Poštovani čitatelju,

Naš pristup web sadržajima je besplatan, jer vjerujemo u jednakost informacija, bez obzira može li netko platiti ili ne. Stoga, kako bismo nastavili s našim radom, molimo za podršku naše zajednice čitatelja financijski podupirući Free Press. Postanite član Sloboden Pechat kako biste pomogli objektima koji će nam omogućiti pružanje dugoročnih i kvalitetnih informacija i ZAJEDNO osigurajmo slobodan i neovisan glas koji će UVIJEK BITI NA STRANI NARODA.

PODRŽITE SLOBODAN TISK.
SA POČETNIM IZNOSOM OD 60 DENARA