Izvoz čelika iz Makedonije još nije pogođen najavom američkog predsjednika Trumpa da će uvesti carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija iz svih zemalja, kažu upućeni izvori Slobodni tisak, kažu da se Makedonija u tom kontekstu uopće ne spominje. Takve kompenzacijske pristojbe primjenjuju se na zemlje za koje se sumnja da nepravedno subvencioniraju proizvodnju, što prijeti nanošenjem ekonomske štete drugim proizvođačima.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da domaći proizvođači trebaju biti oprezni i pratiti situaciju, a mogli bi i profitirati ako carine pogode druge igrače u industriji čelika. Trenutno su najveći izvoznici čelika u SAD Kanada, Brazil, Meksiko, Južna Koreja i Vijetnam, dok je Kanada glavni dobavljač uvoznog aluminija.

– Do sada nas se nije spominjalo jer smo vrlo mali izvoznik čelika na američko tržište. S druge strane, ako Trump odluči povećati carine, američki proizvođači, koji će ugraditi skuplji čelik, imat će veće troškove za finalne proizvode - kažu naši izvori. Prema statističkim podacima, u 2024. godini Makedonija je sa Sjedinjenim Američkim Državama razmijenila robe u vrijednosti većoj od 314 milijuna dolara, u odnosu na 320,7 milijuna dolara u 2023. godini, što je za 2,1 posto manje. Izvoz iz Makedonije u SAD lani je dosegao značajnih 118,2 milijuna dolara, što je 2,2 puta (220 posto) više nego prethodne, 2023. godine, kada je iznosio 53,6 milijuna dolara.

Što se tiče Makedonije, niti smo kažnjavani, niti smo kažnjavani dampinškim ili kompenzacijskim mjerama, kaže profesor Zoran Joleski, jedan od najboljih poznavatelja svjetskog trgovinskog sustava.

On za Slobodni tisak, podsjeća da su protekcionističke mjere izraženije u velikim zemljama, au malim i otvorenim gospodarstvima, poput Makedonije, teško da će dati rezultate.

Inače, prije više od dvadeset godina zemlja je za dlaku izbjegla uvođenje antidampinških carina na izvoz čelika. Šanse da budemo izuzeti od takvih protekcionističkih mjera uvelike su povećane našom kvalifikacijom zemlje u razvoju, s izvozom manjim od 3 posto ukupnog američkog uvoza, te tadašnjim pregovorima za ulazak u WTO.

Naime, 2022. godine SAD je povećao carine na uvoz inozemnog čelika za 30 posto, a Europa je aktivirala mjere samozaštite (safeguard mjere) kao odgovor na zaštitne mjere za američku metalurgiju. Valja napomenuti da je američka administracija, u duhu potpore malim zemljama u razvoju, uključujući i Makedoniju, napravila iznimku jer makedonski izvoz čelika ni na koji način nije ugrozio američku metalurgiju.
Prethodne analize pokazale su da su plastični i kemijski proizvodi, bazni metali i tekstil proizvodni sektori koji se najviše kažnjavaju u svijetu. S druge strane, kompenzacijske pristojbe korištene su znatno manje od antidampinških.