Kako je Ukrajina pravi prijatelj Srbije

Godinu dana nakon početka rata u Ukrajini, u Srbiji još uvijek postoji vrlo jaka proputinovska i antizapadna propaganda, zbog koje dio građana i dalje smatra da je ruska agresija na susjednu državu opravdana i legitimna.

Ukrajina je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije priznala neovisnost Kosova. Kratko vrijeme nakon što je Kosovo proglasilo neovisnost, tada ukrainski Predsjednik Viktor Juščenko izjavio je da Ukrajina ne priznaje Kosovo i da se taj stav temelji na nacionalnim interesima zemlje i međunarodnom pravu. Ukrajinska premijerka Julija Timošenko tada je izjavila da Ukrajina ima nekoliko susjednih zemalja koje se suočavaju s teritorijalnim problemima te da prije donošenja bilo kakve odluke želi znati je li Kosovo već postalo norma, uobičajena praksa ili jedinstven događaj.

U prosincu iste godine, ministar vanjskih poslova, Volodymyr Ohrizko, izjavio je na sastanku OESS-a da Ukrajina nikada neće učiniti kompromis po pitanju teritorijalnog integriteta bilo koji zemlja. Dvije godine kasnije, u lipnju 2010., tadašnji predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič istaknuo je da nikada nije priznao neovisnost Abhazije, Južne Osetije ili Kosova jer je to kršenje međunarodnog prava.

Stoga, Ukrajina ni prije nije priznala Kosovo sebe da bi se 2014. godine našao u sličnoj situaciji, kada je Rusija anektirala Krim, a proruski separatisti preuzeli kontrolu nad Donbasom. Nakon što je počeo rat u Ukrajini 2022., pitanje priznanja Kosova od strane strana Ukrajina je spomenuto u više navrata. Ukrajinski zastupnik Oleksiy Goncharenko podnio je parlamentu nacrt zakona o priznanju neovisnosti Kosova i pokrenuo državnu peticijui priznati Kosovo. Nakon što je Gončarenko lobirao za poluotok tijekom posjeta Prištini ukrajinski parlament ogradio se od njegovih izjava i stavova.

И Veleposlanstvo Ukrajine u Srbiji, povodom sličnih zahtjeva prošle godine, u priopćenju je navelo da je poznat principijelni stav Ukrajine o odnosu prema teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije.

Ukrajina je među prvim državama osudila NATO bombardiranje SR Jugoslavije

Ukrajina je već 25. ožujka 1999. osudila dan ranije započeto NATO bombardiranje SR Jugoslavije. Bombaosudili su napad i tadašnji predsjednik Ukrajine, Leonid Kučma, premijer Valerij Pustovyotenko, kao i predsjednik parlamenta. Vrhovna Rada (Parlament Ukrajine) tražio je, među ostalim, da se odmah iskoriste sva sredstva političkog utjecaja na NATO kako bi se prestalo bombardiranje SR Jugoslavije.

Onih ukrajinskih ministarri za vanjski poslovi i za obrane došao je u Beograd već 27. ožujka 1999. godine.

Ukrajina je pokušala и posredovati u jugoslavenskoj krizi, ali nije imao dovoljan politički utjecaj. Tijekom bombardiranja OD NATO, Ukrajinci su bilivau humanitarne pomoći za građane Srbije i Crne Gore, kao i za kosovske izbjeglice u Makedonija. Osim rukovodstva Ukrajine, s Jugoslavijom su se solidarisali i građani Jugoslavije ovaj tlo. U većim gradovima Ukrajine održane su prosvjed protiv NATO-a, koji je osuđen bbombaški napad, a bilo je i prosvjeda ispred američkog veleposlanstva u Kijevu.

Dana 20. travnja 1999. predsjednik Ukrajine Leonid Kučma podnio je Ujedinjenim narodima prijedlog rješavanje o kosovskom pitanju, u kojem natraži prekid zračnih napada, povlačenje jugoslavenskih snaga s Kosova, kao i prekid neprijateljstavaoni akcije kosovskih Albanaca. ПVidimo se uskoro и raspoređivanje mirovnih snaga UN-a, koje će uključivati ​​vojnike iz zemalja koje nisu sudjelovale NATO bombardiranje, a potom i međunarodna mirovna konferencija na kojoj će se na temelju 10 točaka Kontakt skupine razraditi političko rješenje kosovskog pitanja.i politički eodricanje od Rambouilleta.

Saveznici nakon gubitka teritorija

Ukrajina je proglasila neovisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine. U veljači 2014. Rusija je anektirala Krim, područje gdje većinu stanovništva čine Rusi. Na referendumu je 97 posto sudionika glasalo za pripajanje Krima Rusiji. Velik dio međunarodne zajednice nije prihvatio rezultate referenduma, a EU je 2014. uvela sankcije Rusiji. U jesen iste godine Vladimir Putin dolazi u Beograd. Godine 2014. proruski separatisti preuzeli su kontrolu nad Donbasom, teritorijem koji je također većinski ruski. Od tad traje sukob između ukrajinskih vojska i trupe uz rusku potporu. Srbija je dva puta glasovala protiv rezolucija UN-a o Krimu, što je izazvalo razočaranje među ukrajinskim dužnosnicima u Beogradu.

Međutim, Srbija je 2014. izmijenila Kazneni zakon i uvela zatvorske kazne do deset godina za građane koji sudjeluju u ratovima u inozemstvu. Od tad, osuđeno je više Srba građana koji su sudjelovali u sukobima u Donbasu na strani proruskih separatista. Kada je Vladimir Putin u veljači 2021. priznao neovisnost otcijepljenih ukrajinskih teritorija Luganska i Donjecka, Srbija to nije osudila, što je razočaralo tadašnjeg ukrajinskog veleposlanika koji je rekao kako očekuje da će Srbija osuditi taj potez. Vučić je, međutim, tada rekao da će Beograd osuditi rusko priznanje neovisnosti separatističkih regija kada ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bude na televiziji htjeti osudio NATO bombardiranje. Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, Vučić je izjavio da Srbija u potpunosti podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali da neće uvoditi sankcije. Srbije u Ujedinjenim nacijama više puta glasovao u korist Ukrajina, međutim, još nije uvela sankcije.

Вo oslobođenju Beograda 1944 Sudjelovale su i ukrajinske trupe.

Sudjelovali su u operacijama za oslobođenje Beograda i Srbije od nacističke Njemačke 1944. godine и snage Trećeg i Drugog ukrajinskog fronta, koje su bile u sastavu Crvene armije. Tijekom Beograd ofenziva, jedoni na Trećoj i Drugoj ukrajinskoj fronti kojih je 65 do 70 posto sastavljeno od Ukrajinci su izgubili više od 18.000 ljudi. General Vladimir Ždanov, koji ih zajedno s Pekom Dapčevićem i Fjodorom Tolbuhinom predvodiл Jugoslavenske i sovjetske snage u oslobađanju Beograda od nacista, bmulj Ukrajinski. Rođen je u Kijevu i pridružio se Crvenoj armiji kao dragovoljac.

Izvor: Demostat Autor: Milomir Mandić

Poštovani čitatelju,

Naš pristup web sadržajima je besplatan, jer vjerujemo u jednakost informacija, bez obzira može li netko platiti ili ne. Stoga, kako bismo nastavili s našim radom, molimo za podršku naše zajednice čitatelja financijski podupirući Free Press. Postanite član Sloboden Pechat kako biste pomogli objektima koji će nam omogućiti pružanje dugoročnih i kvalitetnih informacija i ZAJEDNO osigurajmo slobodan i neovisan glas koji će UVIJEK BITI NA STRANI NARODA.

PODRŽITE SLOBODAN TISK.
SA POČETNIM IZNOSOM OD 60 DENARA

Video dana