Kineski predsjednik Xi Jinping bio je u prvom službenom posjetu Moskvi otkako je Rusija napala Ukrajinu. Posjet dolazi samo nekoliko dana nakon što je Međunarodni sud pravde u Haagu podigao optužnicu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine - konkretno, za deportaciju djece iz ratnih zona u Ukrajini u Rusiju, gdje je, prema studiji Sveučilišta Yale - koju je poduprla američka država Odjel, djecu odvode u kampove za "političko obrazovanje", gdje razvijaju ljubav prema "majci Rusiji".

Mnogi smatraju da nalog za uhićenje Haaškog suda za Putinom potkopava mogućnost okončanja rata u Ukrajini i smanjuje mu manevarski prostor, umjesto da ga usmjerava prema diplomatskom rješenju sukoba. Naravno, nalog iz Haaga znači i drastično smanjenje Putinovih mogućnosti da putuje izvan Rusije i eventualno pregovara sa zapadnim političarima o nekakvom rješenju sukoba u Ukrajini.

Međunarodna zajednica duboko je zabrinuta posjetom "jednog od najmoćnijih ljudi na planeti" Moskvi. Iako Putin posjet kineskog predsjednika najavljuje kao "spremnost Kine na konstruktivnu posredničku ulogu u rješavanju sukoba u Ukrajini", međunarodna zajednica strahuje od rezultata ovog posjeta koji bi mogao predstavljati jačanje bloka protiv Zapada, ali također izravna pomoć Kini Rusiji u oružju, resursima i novcu. Također, Rusija preko Kine zaobilazi posljedice zapadnih sankcija Rusiji, a Peking i Moskva jačaju gospodarske i trgovinske odnose, posebice u energetskom sektoru, a u planu su i naftovodi i plinovodi iz Rusije u Kinu.

Analitičari BBC-ja iz Pekinga upozoravaju da Kini zapravo odgovara dugi, iscrpljujući rat u Ukrajini, koji iscrpljuje resurse NATO-a, ali dodatno slabi potporu intervenciji unutar samih zapadnih zemalja, tako da u trenutku ne bi podržale još jednu takvu intervenciju, nakon dugi rat u Ukrajini, koji bi predstavljao priliku za Kinu da intervenira u Tajvanu.

Nakon pregovora u Ohridu za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, uz snažnu potporu EU-a i SAD-a, početni pozitivni rezultati i optimizam kao da su splasnuli. Dogovoreni protokol, koji su pozdravili gotovo svi, za američkog profesora Sveučilišta Johns Hopkins, Daniela Servera, sporazum je koji će u budućnosti izazvati više pomutnje i štete nego što će normalizirati odnose. Smatra da protokol ima ozbiljnih nedostataka.

Prvo, fokusiran je na proces, a ne na suštinu, odnosno "ne podrazumijeva obvezu priznavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kosova". Druga slabost protokola je uporno odbijanje Srbije da ga potpiše. Službeni predstavnici EU i SAD smatraju da formalno potpisivanje protokola nije toliko važno, ali to je, kako tvrdi profesor, pogrešno. Prema međunarodnom pravu, potpisani ugovori i protokoli obvezuju države. Nepotpisani ih ne obvezuju. "Srbija se u svakom trenutku može povući iz svih sporazuma s Kosovom jer su nepotpisani", smatra Server.

U Sjedinjenim Američkim Državama najavljuje se velika politička bura na unutarnjoj razini i oštar sukob demokrata i republikanaca. Sve je izvjesnije da će okružno tužiteljstvo Manhattana izdati nalog za uhićenje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Sam Trump vjeruje da će u utorak biti uhićen i pozvao je svoje pristaše na masovne prosvjede. Dvojica najutjecajnijih republikanaca - bivši potpredsjednik Mike Pence i prvi predstavnik republikanaca u Kongresu Kevin McCarthy - izjasnili su se protiv sudskog progona Donalda Trumpa te kažu da je optužnica koja se priprema politički motivirana. Državni odvjetnik Manhattana Alvin Bragg je demokrat, što dodatno politizira cijeli slučaj. Bivši potpredsjednik Pence kaže da je u situaciji kada New York tone u kriminalu prioritet glavnog državnog odvjetnika sastavljanje optužnice protiv bivšeg predsjednika Trumpa. "To vam govori sve što trebate znati o radikalnoj ljevici u Sjedinjenim Državama", rekao je Pence.

Nakon nasilja u Kongresu, nakon što je Trump optužio protukandidata Joea Bidena za falsificiranje izbora, Amerika je sve podijeljenija zemlja, odnosno postoje dvije paralelne Amerike, koje sve teže koegzistiraju. Trumpovo uhićenje sigurno bi pogoršalo situaciju, pogotovo ako dođe do masovnih demonstracija na koje on sam poziva.

I, na kraju, u paralelnom svemiru - koji je još uvijek najvažniji za medije u Makedoniji, premijer i ministar gospodarstva slikali su se s košarama i zembilijom u trgovini - kako bi uvjerili građane da mjere Vlada, koja je zamrznula cijene makarona i mlijeka. Nejasno je tko premijeru savjetuje ovakav jeftin i kontraproduktivan PR, no očito je da nije napravljena nikakva analiza od prethodne kampanje kada je zamrznuta cijena kruha, što je razljutilo građane i blago rečeno , pravi fijasko.

Građani ih već bombardiraju novim PR-om pod šifrom – “On dolazi”. Fokus kampanje koju DUI kreira za svoje biračko tijelo je da će u posljednjih 100 dana ove vlade premijer biti Albanac. U suštini, riječ je o obračunu unutar DUI-ja Alija Ahmetija i njegovih pristaša s "vatrenom skupinom".

Ideja kampanje je da nije bitno tko i što može učiniti za tri mjeseca vladanja vladom koja će praktički dati ostavku i pripremati izbore - bitno je da će biti albanski premijer kako bi se opravdalo predizborna kampanja "Zašto ne albanski premijer?" Inače, SDSM-ov potpredsjednik vlade za ekonomska pitanja je već godinama Albanac i to nije novost, a Bitiqijev uspjeh na toj poziciji ocjenjuje se prema njegovom učinku, a ne prema onome što je napisao u stupcu nacionalnosti popis. Ali očito je da je u ovom "svemiru" fokus na procesu, a ne na suštini. Kao što je fokus na deklarativno opredjeljenje za EU integracije, a ne na stvarne reforme u vladavini prava ili u medijima, što su ključna poglavlja.

Autor je novinar