Badiala subvencionira ako poljoprivreda ostane zaglavljena u prošlom stoljeću

Dodatna transformacija i poboljšanje mjera bit će realizirano kroz programe u sljedećem razdoblju zbog nužnosti prethodnih zakonskih izmjena predviđenih za ovu godinu, kaže ministar Cvetan Tripunovski. Za sada su otklonjene dvostruke birokratske procedure. Što kažu poljoprivrednici, a što akademici – kakav nam model potpora treba?

Oko milijardu eura posljednjih godina godišnje se troši na uvoz hrane, suprotno dugogodišnjoj praksi subvencioniranja poljoprivrede. Subvencije, da bi država sama proizvodila hranu, nisu naš izum, to rade sve druge zemlje, a izdvaja se oko trećina proračuna Europske unije. No, smeta nam kako iz godine u godinu imamo rast subvencija uz istovremeni rast uvoza hrane i smanjenje broja poljoprivrednika. Prema podacima Svjetske banke, u razdoblju od 1. do 2014. godine proračun za poljoprivredu i ruralni razvoj iznosio je 2024 posto u odnosu na bruto domaći proizvod. To je dvostruko više od postotka usporedbe na Zapadnom Balkanu i gotovo tri puta više od prosjeka u EU!

Vlada je svjesna da nešto ne štima sa subvencijama. Najavljen je novi model subvencioniranja. Poljoprivrednici, oni koji se deklariraju kao pravi, kažu da je proteklih godina bilo mnogo malverzacija i da novac često nije završavao na pravom mjestu. Žale se i na nepravovremenu isplatu subvencija, a zajedno s Vladom slažu se da financijska pomoć nema razvojnu komponentu.

Stanje se točno ogleda u brojkama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji su bili spremni za prošlu godinu od studenog, uvezeno je hrane, živih životinja, životinjskih i biljnih ulja, masti i voskova za nešto više od milijardu eura, što je 9 posto više od prethodne godine za isto razdoblje. Naravno, Makedonija uspijeva i izvoziti i ima značajan devizni priljev od poljoprivrednih proizvoda. Tako je izvoz hrane u 11 mjeseci 2024. bio 520,8 milijuna eura. No, brojke jasno govore da smo s hranom u velikom minusu, odnosno da je izvoz upola manji od uvoza. S duhanom smo u suficitu. Prošle godine, zaključno sa studenim, naš izvoz duhana i duhanskih proizvoda bio je težak 132,7 milijuna eura, a uvoz 39,6 milijuna eura.

Ilustracija: "Free Press"/ Elisaveta Bejkova

Poljoprivredne potpore provode se gotovo dva desetljeća. Prema informacijama, za ove godine iz proračuna je za poljoprivredu potrošeno oko 1,5 milijardi eura.
Ove godine predviđeno je 7,2 milijarde denara (oko 120 milijuna eura) kao potpora za izravna plaćanja raspodijeljena u programima financijske potpore. Program financijske potpore u poljoprivredi za 2024. godinu iznosio je 7 milijardi denara, 2023. godine 6,4 milijarde denara, 2022. godine 3,6 milijardi denara, 2021. godine 3,7 milijardi denara, 2020. godine nešto više od 4 milijarde denara. Ovo su početni programi, koji su možda doživjeli izmjene.

Ilustracija: Elisaveta Bejkova

Tripunovski: Promjene su počele, mijenjat će se i regulativa

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su uočili nedostatke u dosadašnjem načinu potpore poljoprivrednicima, kao i da su pokrenute izmjene sustava potpora u okviru novih programa financijskih potpora za 2025. godinu.

- Već za ovu godinu ukinut je kompliciran i neprimjeren sustav dvostruke i uvjetne prijave koji je komplicirao administraciju i postupke kontrole i korisnicima i ustanovama. Mjere su objedinjene i struktura je maksimalno pojednostavljena. Uključivanjem inspektora Državne poljoprivredne inspekcije (SIZ) povećat će se prisutnost inspektora na terenu. U narednom razdoblju pojačat će se kontrole kako bi se pratilo stanje i spriječile moguće zlouporabe. Pravilnim i namjenskim korištenjem sredstava iz programa financijskih potpora osigurat će se više novca za prave poljoprivrednike - rekao je za "Sloboden pečat" ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Cvetan Tripunovski.

 

Cvetan Tripunovski, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

No, pojašnjava ministar, za niz planiranih izmjena ili uvođenje novih mjera provedba će biti moguća nakon izmjena Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju koje su u tijeku.

Ministar Tripunovski detaljno je objasnio koji poljoprivrednici ove godine mogu očekivati ​​više novca.

Povećanje iznosa potpore kroz izravna plaćanja ostvarit će se u podsektorima koji su suočeni s ozbiljnim padom proizvodnje, a imaju komparativnu prednost i proizvode proizvode važne za prehranu stanovništva, poput podsektora stočarstva.

Ministar također ističe da će biti ulaganja u navodnjavanje i odvodnju, potpora tržišnim oblicima udruživanja, uspostavljanje učinkovitog sustava znanja i inovacija u poljoprivredi. Potpora će se pružati ciljanim skupinama korisnika s razvojnim potencijalom, prvenstveno mladim poljoprivrednicima. Intenzivirat će se proces akreditacije novih IPARD mjera koje će omogućiti pristup novim fondovima iz EU za koje nije bilo mogućnosti korištenja.

- Dodatna transformacija i unapređenje mjera realizirat će se kroz programe u idućem razdoblju zbog nužnosti prethodnih zakonskih izmjena predviđenih za ovu godinu. Izravna plaćanja trebala bi dobiti strukturu prema strategiji, što će značiti prilagodbu europskim politikama - precizira Tripunovski.

Profesor Dimitrievski: Manje izravnih plaćanja, više ruralnog razvoja

Dragi Dimitrievski, profesor s Fakulteta poljoprivrednih znanosti i prehrane, kaže da bez potpora poljoprivreda teško može preživjeti, ali da moramo napraviti neke promjene u modelu, u smjeru onoga što nalaže zajednička politika EU. Ističe da bi manji dio novca trebao ići za izravna plaćanja, a veći dio za ruralni razvoj.

- Subvencioniranje je posvuda. Ovdje, ako uzmete Europsku uniju, najveći dio proračuna odlazi za potporu poljoprivredi. Da, posljednjih godina potpore su sve manje, ali na početku zajedničke europske politike subvencije su prelazile 50 ili 60 posto proračuna. Danas je oko 32-33 posto. Ono za što smo se i prije zalagali jest da u toj proračunskoj potpori poljoprivredi značajan dio ide u Program ruralnog razvoja, odnosno u ono što znači potporu privatnim investicijama, primjeni novih tehnologija, uvođenju novih tehničkih znači, u digitalizaciji. Nažalost, većina novca tijekom godina je otišla u izravna plaćanja, a to ne dovodi do promjene strukture i subvencije ne daju očekivane rezultate. Naprotiv - površine se smanjuju, poljoprivrednici napuštaju ovu djelatnost, proizvodnja je sve manja - kaže Dimitrievski.

Profesor Draghi Dimitrijevski/ Foto: Facebook

Profesor Dimitrievski također ističe da je potrebno izraditi akcijski plan, analizirati koje sektore treba podržati izravnim plaćanjima.

– Mora dati prijelazno razdoblje u kojem ćemo napraviti sve te promjene. Ako se dogodi preko noći, može imati i razoran učinak na neke podsektore. Primjerice, u vrtlarstvu, voćarstvu, pa i vinogradarstvu sada imamo relativno intenzivnije subvencije, a ako bismo priješli na model proizvodno nevezanih subvencija, bez stvaranja nekih drugih mjera i instrumenata potpore tim sektorima, bilo bi moguće imati ozbiljne probleme - kaže prof.

Kaže da su kao Fakultet uključeni u aktivnosti Ministarstva poljoprivrede i rade dubinsku analizu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja te je spoznaja da model proračunskih potpora u poljoprivredi treba mijenjati.

I poljoprivrednici su svjesni da se model mora mijenjati

"Sloboden pečat" razgovarao je i s nekoliko poljoprivrednih udruga. Poljoprivrednici su svjesni da se model potpora mora mijenjati, ali ukazuju i na prevladavanje niza trenutnih situacija kako bi se povećala proizvodnja poljoprivrednih proizvoda.

Gjorgi Karakasharev iz Nacionalne poljoprivredne mreže kaže da ih je Ministarstvo pozvalo na konzultativni sastanak u vezi s Prijedlogom programa izravnih plaćanja za 2025. godinu.

– Ono što nam je bitno je da sada više neće biti dvojne registracije kao što je to bilo prije, odnosno maksimalno su skraćeni administrativni postupci. Uputa Ministarstva je više da se poboljša kvaliteta nauštrb kvantitete i to je dobro. Ima nekih minimalnih korekcija u stavkama, nešto ide gore - rekao je Karakašarev za "Sloboden pečat".

Gjorgi Karakasharev/ Foto: privatna arhiva

No naglašava da sredstva predviđena za razvoj poljoprivrede ne zadovoljavaju potrebe.

- Mi smo na vrlo niskom stupnju razvoja i ako želimo proizvoditi brži razvoj, trebali bismo imati veću potporu u smislu poticajnih mjera. Veći dio sredstava treba usmjeriti u razvoj same poljoprivrede iu ona područja gdje se generira veći gospodarski razvoj. Podrška ne može biti posvuda istim tempom. Potpora bi trebala biti više usmjerena na proizvodnju proizvoda koji su neophodni za prehranu stanovništva. U poljoprivredi se svaki uloženi denar vraća barem jednim denarom dobiti. Nitko ne može reći da je novac uložen u poljoprivredu bačen novac – kaže Karakašarev.

Karakašarev je istaknuo da bi paralelno s novim modelom subvencioniranja trebalo raditi i na zakonskoj regulativi u kojoj, kako tvrdi, ima dosta nedorečenosti. U razgovoru je naglasio i da imamo jako niske otkupne cijene koje ne odražavaju realne troškove, imamo nesiguran plasman, imamo nedostatak strategije, negdje imamo hiperprodukciju, u nekim sektorima minimalnu proizvodnju.

- Nažalost, u zemlji još uvijek postoje monopoli, nemojmo ih zvati karteli, koji provode masovnu eksploataciju poljoprivrednika, a žrtve svega toga smo mi kao primarni proizvođači i u konačnici građani - kaže Karakašarev.

Predsjednik "Agrosojuza" iz Strumice Risto Velkov kaže da je poljoprivrednicima najvažnije da imaju višu cijenu svojih proizvoda, te da su subvencije svakako dobrodošle. No, prema njegovim riječima, podršku treba raditi na drugačiji način.

- Zadnje dvije godine bile su dobre za vrtne proizvode. Cijene su porasle i to je najbolje što se moglo dogoditi poljoprivrednicima. Subvencije su dobrodošle, ali ako cijena nije dobra, džaba su. Hortikultura je jedna od najskupljih industrija. Subvencija od 3.000 denara po hektaru je mala kompenzacija za naše troškove, na primjer, to nije ni 2 kilograma preparata koji moramo potrošiti - kaže Velkov.

Risto Velkov, "Agrosoyuz" - Strumica/ Foto: privatna arhiva

Prema njegovim riječima, do realne amortizacije troškova u hortikulturi bi došlo kada bi se, primjerice, provodilo subvencioniranje pripravaka ili sjemena koje koriste.

- Ovakvim subvencioniranjem izbjegle bi se manipulacije. Vjerujem da ih nema puno u hortikulturnoj proizvodnji, ali za njih ima mogućnosti tamo gdje su jako velike površine, poput ratarstva – kaže Velkov.

 Savez poljoprivrednika: Najvažnije je da novac ide pravim poljoprivrednicima

Iz Nacionalnog saveza poljoprivrednika (NSF) poručuju da su socio-ekonomski partner Ministarstva poljoprivrede te da su u potpunosti uključeni u model kreiranja poljoprivredne politike kroz sustav podsektorskih grupa sukladno Zakonu o Poljoprivreda i ruralni razvoj.

– Ono što je najveće opredjeljenje Saveza poljoprivrednika jest da potpore budu namijenjene pravim poljoprivrednicima, odnosno onoj kategoriji koja od poljoprivrede živi, ​​ulaže i održava je. Subvencije su neophodne za održivost poljoprivrede, posebno za male poljoprivrednike. U tom smjeru treba poštivati ​​vremenski okvir programa subvencioniranja i ruralnog razvoja, kako bi se sredstva planirala i pravodobno koristila. Također je potrebno uspostaviti sustav praćenja trošenja sredstava i učinaka ovih programa, kao i pravovremeno informiranje poljoprivrednika o programima i promjenama u programima putem web stranica Ministarstva prosvjete i kulture i Agencije. za financijsku potporu poljoprivredi i ruralnom razvoju – kazali su za “Free Press” iz NFF-a.

Prema NFF-u, sadašnji način subvencioniranja model je koji je u primjeni već duže vrijeme, a prati Zajedničku poljoprivrednu politiku EU.

- U primjeni modela, korisnicima, kriterijima, načinu primjene i praćenja mjera do sada je napravljeno nekoliko promjena. Nacionalni savez poljoprivrednika konstantno inzistira na poboljšanju pojedinih mehanizama u evidentiranju i isplati potpora sukladno analizama s terena, ali i prema vrsti korisnika i vrsti mjera potpore – kažu u NFF-u.

Koji su nedostaci trenutnog modela?

Ministar Tripunovski pojašnjava da je "uspostava sustava izravnih plaćanja u proteklom razdoblju složena, dodatno fragmentirana i komplicirana".

- Procedure za prijavu na programe potpore komplicirane su jer poljoprivrednici moraju najmanje dva puta doći u područne jedinice Ministarstva radi prijave, zbog čega veliki broj njih uopće ne ostvaruje svoja prava. U proteklom razdoblju nije realizirana akreditacija nekoliko vrlo važnih mjera kao što su agroekološke mjere, ruralna infrastruktura i LEADER pristup, iako su programirane u posljednja dva programska ciklusa, što osim nemogućnosti adekvatnog tretiranja problemi mogu perspektivno utjecati na nedovoljnu realizaciju budućih IPARD - programa. Osim toga, u politikama ruralnog razvoja i zajedničkog upravljanja tržnicama još nije započela provedba niza važnih mjera predviđenih strateškim dokumentom (Nacionalna strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja 2021.-2027.), iako je polovica strateškog razdoblja je prošlo - odgovorio je ministar Tripunovski na naše pitanje kako ocjenjuje postojeći model i gdje se detektiraju ključne slabosti.

Pred nama je, međutim, nova poljoprivredna sezona s novim izazovima koje donose klimatske promjene. Za sada, prema priopćenjima iz Ministarstva poljoprivrede, nema značajnijih promjena u modelu potpore te su potpore i dalje uglavnom koncentrirane kroz izravna plaćanja. Da su subvencije funkcionirale, država bi proizvodila više i mogla utjecati na inflaciju proteklih godina. Primjerice, lani se na godišnjoj razini istaknula studenačka inflacija od 4,3 posto, no kod hrane je bila još viša, čak 5,7 posto!

 

Sloboden Pechat se ovim tekstom pridružuje inicijativi za  povećana transparentnost institucija koje Institut za komunikologiju  provodi istraživanja u suradnji s medijima u okviru projekta "Use Facts" koji podupire Britansko veleposlanstvo.

Poštovani čitatelju,

Naš pristup web sadržajima je besplatan, jer vjerujemo u jednakost informacija, bez obzira može li netko platiti ili ne. Stoga, kako bismo nastavili s našim radom, molimo za podršku naše zajednice čitatelja financijski podupirući Free Press. Postanite član Sloboden Pechat kako biste pomogli objektima koji će nam omogućiti pružanje dugoročnih i kvalitetnih informacija i ZAJEDNO osigurajmo slobodan i neovisan glas koji će UVIJEK BITI NA STRANI NARODA.

PODRŽITE SLOBODAN TISK.
SA POČETNIM IZNOSOM OD 100 DENARA

Video dana